Ministarstvo financija do kraja srpnja imat će završen prijedlog zakonskog okvira za fiskalne blagajne, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik na HGK-ovu skupu IT tvrtki koje se bave izradom hardvera i softvera za blagajne. Igor Škevin, poslovni tajnik Udruženja za IT pri HGK, kaže da je Ministarstvo potvrdilo da će rješenje prvo predstaviti IT tvrtkama pri HUP-u i HGK-u. Nepoznanica je mnogo počevši od toga tko će morati uvesti to rješenje. Zasad se zna da će ga morati koristiti ugostitelji, ali ne zna se hoće li se na to siliti, primjerice, frizerske i kozmetičke salone.

Stranci otišli najdalje
Nejasan stav Ministarstva, koje je već najavljivalo fiskalne blagajne pa zatim umjesto njih fiskalne printere i onda još mijenjalo rok za uvođenje fiskalizacije na 1. srpnja ove godine pa zatim 1. siječnja iduće godine, nije jedini koji plaši male domaće IT tvrtke koje se bave blagajnama. Iako nitko od njih nije bio spreman ići u Vladinu radnu skupinu za fiskalne blagajne, glasno su negodovali što ih predstavljaju stručnjaci najvećih IT tvrtki poput Žarka Kruljca iz M Sana i Luke Gospodnetića iz IN2. Obojica su među rijetkima u Hrvatskoj s bogatim iskustvom fiksalizacije stečene u susjednim zemljama. Kako se moglo doznati među IT tvrtkama u HGK, najveći je strah da će Ministarstvo financija propisati nejasne i neizvedive kriterije za fiskalizaciju te ih tako ostaviti bez posla. Unatoč tome od desetak tvrtki koje su predstavile svoja rješenja za fiksalizaciju tek ih je nekoliko izradilo i počelo testirati prototipove. Najdalje su otišle tvrtke iz Njemačke, Slovačke, Mađarske i Srbije koje su došle predstaviti svoja rješenja. Jedina domaća tvrtka koja je razvila i testirala svoje rješenje za fiksalne blagajne je Omega software. Ivica Kujundžić iz Omega softwarea kaže da su počeli s razvojem početkom godine i da imaju funkcionalno rješenje koje je hardverski i softverski neutralno. “Da biste postojeću blagajnu pretvorili u fiskalnu, sve što morate učiniti je staviti pored nje uređaj veličine mobitela, koji ima memoriju i s Poreznom upravom se može povezati ADSL-om ili GPRS-om, te u postojeću blagajnu dodati jednostavan softverski dodatak”, pojašnjava Kujundžić. Naglašava da njihov Centralni informacijski sustav za kontrolu i evidenciju računa CISKER zadovoljava sve uvjete koje su u teoriji razradile i predstavile druge IT tvrtke. “Naše rješenje ima dodatnu funkcionalnost za koju smatramo da će biti nužna. Temelji se na smartcard tehnologiji i sigurnije je od konkurencije, a nije samo softversko, već ima i hardverski modul što osigurava bolju kontrolu”, ističe Kujundžić.

Regionalno iskustvo
Drugoga potencijalno novog snažnog igrača u predstojećoj fiskalizaciji predstavio je Stjepan Vrpoljac, direktor velikogoričkog proizvođača tiskanih elektroničkih pločica ITD-Tima, koji je pojasnio da u konzorciju s Končarom i RIZ-om imaju velike planove. “U BiH, Srbiju i Makedoniju već smo isporučili 10.000 modula koji se ugrađuju u fiskalne printere i fiskalne blagajne te smo spremni zajedno s Končarom i RIZ-om ponuditi potpuno rješenje u Hrvatskoj te zaposliti četiri tisuće ljudi”, kaže Vrpoljac. Nekoliko manjih tvrtki na tu se izjavu naljutilo ističući da bi tek mali dio bio u proizvodnji, a većina u prodaji i postavljanju fiskalnih blagajni. Većina se okupljenih IT tvrtki na kraju složila da je rješenje Zorana Spoje, direktora tvrtke Micro process, konceptualno najbolje. “Riječ je o konceptu koji, ako Ministarstvo financija prihvati, mogu svi koristiti, a moja tvrtka je sposobna mjesečno proizvoditi 15.000 uređaja koji će se dodavati blagajnama da bi postale fiskalne”, zaključuje Spoje.

Nadogradnje

Blagajne mogu i u oblake
Mladen Savin iz zagrebačkog Trilixa predstavio je okupljenima vlastiti cloud softver DSDS, koji proširuje mogućnosti fiskalnih blagajni s poslovnom inteligencijom. “Naš se sustav koristi u veleprodaji gdje distributeru i tvrtkama kupcima omogućuje pregled i analizu arhive e-računa”, ističe Savin. Dodaje da je sustav u pogonu od 2007. godine i da je od tada bio nedostupan ukupno 30 minuta. “Mislim da je to impresivno ako se uzme u obzir da godišnje obradi 70 milijuna transakcija, a kapacitet mu je tri milijarde”, naglašava Savin.