Istra je najveći hrvatski poluotok smješten na zapadnoj jadranskoj obali. Površina mu iznosi 2820 četvornih kilometara. Istra ima dugu tradiciju i kulturu koja svjedoči mnogim povijesnim mjestima kao što je 400 utvrda i kaštela iz brončanog i željeznog doba, koje su sačuvane sve do danas. Istra danas ima 41 grad i općinu u kojima posluje 8509 poduzetnika. Po broju poduzetnika Istarska je županija na trećemu mjestu, iza županije Grad Zagreb (29.273) i Splitsko-dalmatinske županije (10.175). Udio poduzetnika Istre u ukupnome broju poduzetnika Hrvatske je 9,5 posto. Po broju zaposlenih, njih ukupno 48.508, istarski su poduzetnici također na trećemu mjestu koje dijele s poduzetnicima Osječko-baranjske županije (48.780) i Zagrebačke županije (48.846).

U 2008. godini ukupni su prihodi poduzetnika Republike Hrvatske bili, u odnosu na 2007. godini, veći za 10,6 posto, a ukupni rashodi za 12,4 posto. U istom su razdoblju ukupni prihodi po županijama rasli u širokom rasponu od 2,5 posto (Zadarska županija) do 19,4 posto (Sisačko-moslavačka županija). Po ukupnome prihodu u 2008. poduzetnici Istarske županije na četvrtom su mjestu sa 33.116 milijuna kuna, a po dobiti su drugi ispred poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, a iza poduzetnika Grada Zagreba. Kretanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda po županijama odredila su razinu i dinamiku ostvarene dobiti i gubitaka. Dobit razdoblja hrvatskoga poduzetništva u 2008. godini iznosila je 34,7 milijardi kuna i bila je za 2,8% manja nego 2007., a gubici od 17,5 milijardi kuna bili su veći čak za 58,4 posto. Po dobiti prednjači Grad Zagreb sa 19.279 milijuna kuna dobiti, što je više od polovine vrijednosti ukupne dobiti ? čak 55,5 posto. Daleko su iza njih istarski poduzetnici s udjelom od 6,6 posto ukupne dobiti hrvatskoga poduzetništva, slijede splitsko-dalmatinski sa 5,9 posto, primorsko-goranski i zagrebački sa 4,8 posto, osječko-baranjski sa 2,9 posto te varaždinski sa 2,6 posto.

Poslovna aktivnost
Ostale županije ostvarile su po 2,2 posto i manje, sve do skromnih 0,3 posto dobiti nakon oporezivanja koliko su ostvarili poduzetnici Ličko-senjske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, svaka sa samo nešto više od 100 milijuna kuna. U svim županijama brojčano prevladavaju poduzetnici koji su poslovali s dobiti nad onima koji su poslovali s gubitkom, pa je na razini Hrvatske kao i u većini županija ostvaren pozitivan ukupni konsolidirani financijski rezultat. Međutim, u svim županijama nije ostvaren pozitivan konsolidirani financijski rezultat jer su u nekima gubici bili veći od dobitaka. Gospodarsku aktivnost poduzetnika u Hrvatskoj karakterizira prevelika polarizacija, i to na gotovo svim razinama. Izvan Grada Zagreba i većine županijskih središta registrirano je relativno malo poduzetnika, a njihova je poslovna aktivnost marginalne važnosti. Koncentraciju unutar pojedine županije možemo ilustrirati udjelima pet vodećih poduzetnika i sjedištem županije u njezinim ukupnom prihodima i u dobiti. Za Istarsku je županiju karakteristično da njezino sjedište nema velik udjel u ukupnome prihodu i dobiti županije, što ne iznenađuje s obzirom na to da sjedište nije u najvećem gradu, u Puli, nego u Pazinu. Ako iz ove usporedbe isključimo Grad Zagreb, županija s najvećim udjelom njezinih pet najvećih poduzetnika je Koprivničko-križevačka županija. No istarski su poduzetnici najbolji po ekonomičnosti poslovanja, s koeficijentom 1,06, dok su iza njih poduzetnici Dubrovačko-neretvanske i Karlovačke županije, s koeficijentom 1,05, a hrvatski prosjek iznosi 1,04. Istra je poluotok s vrlo razvedenom obalom, brojnim otocima, otočićima, uvalama, zaljevima, špiljama i visokim stijenama. Njezina je obala, uključujući otoke, duga 539 kilometara. Najveći gradovi su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj i Umag. Gospodarska aktivnost istarskih poduzetnika raspršena je u tih pet gradova i u Labinu. U Puli je sjedište 2230 poduzetnika, koji su 2008. godine ostvarili 9,1 milijardu kuna prihoda i 351 milijuna dobiti. U Rovinju je sjedište 860 poduzetnika, čiji su ukupni prihodi iznosili pet milijardi kuna i visokih jednu milijardi kuna dobiti čemu su najviše pridonijeli TDR, na koji otpada čak polovina te dobiti, i Adris grupa, na koju se odnosi trećina dobiti koju su ostvarili poduzetnici Rovinja.

Najmanji grad na svijetu
U Poreču je 1143 poduzetnika sa 3,3 milijarde kuna prihoda i 185,9 milijuna kuna dobiti. U Umagu je 954 poduzetnika, a ostvarili su 2,2 milijarde kuna i dobit od 141,2 milijuna kuna. U Pazinu posluje 261 poduzetnik, koji su ostvarili 1,8 milijardi kuna prihoda te 51,7 milijuna kuna dobiti. Među šest gospodarski značajnih istarskih gradova po ukupnom je prihodu i Labin, sa svoja 418 poduzetnika, koji su u 2008. uz dvije milijarde ukupnog prihoda ostvarili 130,7 milijuna kuna dobiti. U Istri je i najmanji grad u cijelome svijetu, Hum, koji se razvio u ranom srednjem vijeku, točnije u 11. stoljeću. To je bio početak toga malog mjesta, koji nema status grada, a ni općine, ali je u Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda upisan kao najmanji grad na svijetu. Danas je Hum najpoznatiji kao središte glagoljaškog pisma i spomenika i broji samo 23 stanovnika bez poduzetnika. Histri su bili prvi narod koji je kolonizirao i naselio Istru te je po njima naš divan poluotok naslijedio ime. Histri su se bavili trgovinom, a osim toga i ribolovom, lovom, pomorskom trgovinom, poljoprivredom i stočarstvom. I današnji se istarski poduzetnici pretežito bave trgovinom, tj. njih 2087, a poslije te djelatnosti najzastupljenija je djelatnost građevinarstva (1626), a iza njih, po brojnosti, slijede poduzetnici u djelatnosti poslovanja nekretninama (983), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (893) i prerađivačke industrije (862). Nekad primarnim djelatnostima, poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bave se samo 164 poduzetnika. Svaka je županija dala svoj obol i doprinos ukupnim financijskim i drugim ekonomskim rezultatima gospodarstva Republike Hrvatske u 2008. ma kako on bio velik ili mali. Istarska je županija zemlja magičnih priča, oživljenih legendi i netaknute prirode, ali i dokazano uspješnih poduzetnika.

Posebnosti

Duhan kao jedan od znakova
Među istarske simbole novoga doba ubraja se duhan. Duhan (Nicotiana), biljni rod iz porodice pomoćnica s oko 60 vrsta. Domovina mu je u suptropskim krajevima Amerike. U Europu je donesen početkom 16. st., a počeo se osobito širiti u drugoj polovini 16. st. U Istru je počeo stizati iz Venecije gdje je uveden tek u 17. st. Budući da se smatrao lijekom, prodavao se samo u “ljekarničkim trgovinama” (botteghe degli speziali), koje su imale isključivo pravo prodaje u mletačkom i austrougarskom dijelu Istre.

Izumire istarski simbol
Pučka legenda kaže kako su u okolicu Galižane u davna vremena došli Grci. S grupom Grka stigao je i lik božanstva u obliku koze koja je polako postala simbol cijele Istre. No kako stvari stoje, od istarske koze Istranima će ostati samo slika jer simbol poluotoka izumire. Pedesetih godina prošlog stoljeća u Istri je bilo više od deset tisuća koza, a danas ih ima samo oko dvije tisuće.

Sudbina cigarete
Premda su se duhanu pripisivala čudotvorna svojstva u liječenju gangrene, kuge i svih vrsta rana, tek je u 18. st. na istarskom prostoru postao artiklom trgovine i fiskalne politike središnje i lokalne vlasti. Cigarete u današnjem obliku, odnosno izrezani duhan umotan u komadić papira, pojavljuju se početkom 19. stoljeća. Kakva je sudbina cigarete u 21. stoljeću? Na to pitanje teško je precizno odgovoriti, ali je sigurno da će u proizvodnji i potrošnji cigareta ključno pitanje biti odnos pušenja i zdravlja.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu