Iako je PVC stolarija na europskom tržištu prisutna već 60-ak godina, posljednje desetljeće doživjela je bum i Europskoj uniji i na domaćem tržištu.

Statistike pokazuju da 62% investitora u novogradnje u Hrvatskoj bira PVC stolariju, a 24% nešto skuplju aluminijsku stolariju. Tradicionalna drvena stolarija je još se ugrađuje u svega osam posto slučajeva, a dodatnih šest posto otpada na kvalitetnu, ali i najskuplju, varijantu stolarije u kombinaciji drva i aluminija.

Kako nam pojašnjava Stjepan Hrastov, direktor tvrtke Ilsad iz Ozlja, koja proizvodi PVC i aluminijskom stolarijom, situacija u Hrvatskoj po udjelu pojedinih materijala stolarije slična je Njemačkoj gdje na PVC otpada 60%, na aluminijsku i drvenu po 15%, a na njihovu kombinaciju oko osam posto.

Kako je Hrvatska pred velikim valom obnove nakon potrese, zasigurno će ovaj materijal uvelike biti tu korišten.

Prekonzervativni konzervatori

No, mogao bi se pojaviti problem s povijesnim jezgrama gradova i nekim spomenicima kulture jer, za razliku od većine EU zemalja, u Hrvatskoj konzervatori još uvijek ne dopuštaju korištenje PVC stolarija na takvim objektima.

“Općenito gledam na to kao određeni potencijal za našu branšu, no kako trenutno stvari stoje, vjerojatnost da će se u tu napraviti neki značajni pomaci prilično je mala. No, računam da će se i naši konzervatori suočiti s istim problemom kao i oni u nekim EU državama, poput Njemačke, Austrije, Španjolske, gdje su kapaciteti drugih industrija prozora, ali i sami resursi primjerice proizvodnje drvene stolarije toliko pali, da su se konzervatori u tim državama okrenuli industriji PVC prozora i počeli ih sve više angažirati za sanacije objekata pod zaštitom”, pojašnjava Hrastov.

Današnja tehnologija omogućuje proizvodnju PVC prozora koji je 95-100 % identičan onom iz primjerice prošlog stoljeća.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Nažalost, u gradskim jezgrama Zagreba, Petrinje, Gline i ostalih mjesta u Banovini, u potresu stradalo je puno objekata pod zaštitom, koji će se naći na listi za sanaciju. Zagovaram, da se barem oni objekti koji su u funkciji stanovanja uzmu u obzir da se saniraju s PVC prozorima.

Budu li se sanirali u originalnim izvedbama, onda ispada da se suvlasnicima u takvim zgradama uskraćuje pravo na energetsku sanaciju, kaže Hrastov.

U Ilsadu pojašnjavaju da je kod PVC stolarije omjer cijene i kvalitete broj jedan jer je unatrag desetak godina ponuda profila evoluirala toliko da se u kombinaciji s niskoemisijskim staklima mogu proizvesti, ne samo niskoenergetski elementi, nego i “pasivni“ s koeficijentima prolaznosti topline na nivou prozora s okvirima od punog drva.

“Za ovu temu je važno spomenuti i brzu dostupnost izrade PVC stolarije po mjeri, što je u današnjim okolnostima funkcioniranje tržišta vrlo važno”, naglašava direktor Ilsada.

Hrastov kaže da iako je Hrvatska u većem dijelu naslonjena na EU regulativu u ovom segmentu, što im olakšava i poslovanje i van granica naše države, još uvijek postoji poprilično nedorečenih područja koje naša lokalna regulativa ima definirati.

“Tu ističem primjer montaže. Vi danas imate projekte i u javnom i u privatnom sektoru, koji u sebi uopće ne obuhvaćaju definirani način montaže stolarije, a montaža itekako utječe na samu kvalitetu izvedenih radova, te u konačnici i na cijenu. Tu problematiku oko regulative prepoznali su i naši dobavljači te smo lani osnovali svoju zajednicu pri HGK koja će se time baviti”, ističe Hrastov.

Više izvoznih poslova

Ilsad je osnovan 1992., i kaže Hrastov, stalno raste, gradi i razvija se. U 2019. su imali 51 milijun kuna prihoda i 70-ak zaposlenih. “Prije dvije godine smo imali veliku investiciju od četiri milijuna eura gdje smo izgradili i opremili najsuvremenijom njemačkom tehnologijom oko 3000 m četvornih novih hala.

Projekt je sufinancirala i EU iz svojih fondova. Ove godine počinjemo s novom investicijom koja će nam udvostručiti proizvodne kapacitete i modernizaciju proizvodnje roletni, a za to ćemo također koristiti EU sufinanciranje. Sve to će nam omogućiti veći iskorak na izvozna tržišta, posebice Njemačku u Austriju”, zaključuje Stjepan Hrastov.