Nova naftna polja u Hrvatskoj odlična su vijest za Inu, koja će tako dobiti relativno jeftinu naftu iz vlasitih izvora, kao i državu koja će popraviti svoju vanjskotrgovinsku bilancu, no općine na čijem prostoru se nalaze bušotine nezadovoljne su podjelom kolača od nafte i plina. Skupina načelnika slavonskih općina, poput Ivice Klema iz općine Nijemci te njegovih kolega Stjepana Živkovića iz Magadenovca i Zorana Kovačevića iz Koške smatraju da su “rudne rente” preniske te da Ina napravi više štete na okolišu i prometnicama nego što vrijedi iznos koji od nje dobiju, prenosi Glas Slavonije.

Načelnici općina sumnjaju da ih Ina vara i na količinama izvađene nafte tvrdeći da su im nedostupni podaci o tome koliko se nafte crpi iz konkretne bušotine. Iako za Posloni dnevnik nisu željeli službeno istupati sa svojim pritužbama, doznaje se da njihovo nezadovoljstvo počiva na činjenici da im se svake godine isplaćuje sve manja renta.U Ini pojašnjavaju da je renta propisana Zakonom o rudarstvu i pratećom uredbom, no da konkreten iznos koji završi u općinskim proračunima ovisi o količinama koje se crpe, ali i cijeni nafte na tržištu. Kokrentno, to znači da se smanjuje iznos novca koji ovisi o količini nafte, jer je većina bušotina u Hrvatskoj u završnoj fazi eksploatacije, kažu i Ini. No rast cijene nafte na tržištu povećava i iznos koji se isplaćuje za rentu. “Ina plaća naknadu za eksploataciju u iznosu od pet posto vrijednosti nafte na način da 50 posto pripada jedinici lokalne samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici, 20 ide županiji, a 30 posto pripada državnom proračunu”, kažu u Ini. Dodaju da u slučaju epikontinentalnog pojasa, što je primjer plinskih poljima u sjevernom Jadranu, renta u cijelosti ide u državni proračun. Za 2011. godinu Ina je, na ime rudne rente, uplatila u lokalne, regionalne te u državni proračun 346,85 milijuna kuna, dok se za proteklih 10 godina taj iznos penje na 1,42 milijarde kuna. Raspodjela ukupno uplaćenog iznosa naknade prema jedinicama lokalne i područne samouprave nije u nadležnosti Ine već Ministarstva gospodarstva. Iz samog Ministasrstva tijekom jučerašnjeg dana nisu željeli komentirati način i trendove raspodjele “rudne naknade”.

Bušotine

Nova nalazišta
I dok starija nalazišta nafte u Hrvatskoj lagano presušuju, u Ini navode da ulažu znatna sredstva u nova istraživanja. Kao uspješan primjer navode Đeletovce na kojima su pronađene dodatne količine crnog zlata. Pripreme će potrajati dvije godine nakon ćega će iz te bušotine dolaziti 600 barela na nafte na dan.