Zagrebačka tvrtka Integra s partnerima trenutno radi na testiranju početne verzije zajedničkoga rješenja tvornice prevođenja Term-IT. Projekt nove izvozne ICT usluge vrijedan 100.000 eura jedno je od 15 ICT ulaganja vrijednih pet milijardi kuna koje su tvrtke iz branše prijavile vladi. Te je projekte Ministarstvo gospodarstva prikupilo u Katalogu investicijskog potencijala privatnog sektora u Hrvatskoj a o kojem je Poslovni dnevnik pisao prvi.Boris Žitnik, direktor agencije IDC Adriatics kaže da je vrijednost tih projekata u segmentu ICT-a na razini očekivanog ovogodišnjeg prometa IT sektora. “Pohvalno je da država želi sastaviti takav katalog ali bi ga trebala upotpuniti i jasno reći koja je njegova nemijena”, ističe Žitnik.

Ministarstvo izvoza
Direktor Integre Damir Pavuna, čiji je projekt jako usporio zbog nedostatka novca, kaže da je Term-IT prijavio vladi kako bi se vidjelo da u Hrvatskoj ima onih koji znaju i mogu ali nemaju infrastrukturu koja bi ih u tome podržala.“Oni štede na vodi, što je dobro ali kap u moru i očiti nedostatak vizije, a ne vide da bi prvenstveno trebalo poticati projekte poput našeg koji su izvozno orijentirani”, naglašava Pavuna. Pojašnjava da ICT tvrtke u Hrvatskoj imaju dva problema. Prvi je što se vlada nije u praksi orijentirala na izvoz. “Mi o tome pričamo a kako se to radi u praksi pokazali su Japanci još prije pola stoljeća”, kaže Pavuna. Nastavlja da su Japanci, kad su se odlučili snažno ići u izvoz, oformili Ministarstvo izvoza koje je znalo gdje postoji potreba za kakvim proizvodima i uslugama, zaštitili na razne načine domaću industriju kako bi joj dali vremena da stvori izvozno konkurentne proizvode i poticali ih. Pavuna ističe da u Hrvatskoj ništa od toga nije napravljeno. “Drugi je problem što ne postoji infrastruktura koja bi domaćim ICT tvrtkama omogućila da stvore izvozno konkurentne proizvode i plasiraju ih van”, kaže on. Pojašnjava da su druge države EU malim i srednjim poduzetnicima ponudile konkretnu pomoć u vođenju financija, testiranju, patentiranju, izradi marketinških i poslovnih planova i drugog. Upravo taj problem navode u King ICT-u, koji je prijavio sedam milijuna kuna vrijedan projekt u sustav Geanium. King ICT je, naime, razvio izvozni edukativni proizvod ali sad traga za potporom da bi ga mogao masovno promovirati. Damir Sabol, domaći investitor u nove tehnologije, kaže da država trebala izravno pomoći primarno tek začetim tvrtkama što se može realizirati kroz tehnološke parkove. No, Sabol naglašava da je za ICT ključno smanjiti troškove rada. “Za visoku tehnologiju trebate stručnjake, a oni su skupi i ako ih platiti prosječno 10.000 kuna mjesečno to znači da kad platite sva davanja državi vi zapravo za tog stručnjaka izdvajate 20.000 kuna što je daleko previše”, navodi Sabol koji dodaje da zbog svega ista tvrtka s istim prometom u Austriji ima dvostruko veću dobit.

Prepreke velikih
Za razliku od manjih tvrtki one velike najvećih problema u realizaciji imaju s regulativom. Hrvatski telekom taj problem navodi u planu izgradnje nacionalne optičke mreže vrijednom 2 milijarde kuna. Također, u projektu izgradnje novog TK centra vrijednog 300 milijuna kuna glavna mu je prepreka što ne može razvrgnuti suvlasništvo s tvrtkom Elektropromet oko lokacije jer postoji spor s Fondom za privatizaciju. HT i Vipnet prijavili su da imaju problema sa stotinjak milijuna kuna ulaganja u odašiljače za mobilne mreže zbog restriktivnih prostornih planova. Uz, HT i Vipnet koji predlažu većinu investicija, posebno se ističe 1,1 milijardu kuna vrijedan projekt restrukturiranja ICT-a u Agrokoru. Koncern je naveo da je trenutno u fazi analize poslovnih procesa ali ne i da je u tome naišao na ikakve prepreke. Slično navodi i Saponija koja ove godine planira uvesti sustav za poslovnu inteligenciju za što je predvidjela budžet od gotovo 6 milijuna kuna.

Planovi

KIng ICT želi graditi oblak
KIng ICT prva je velika domaća ICT kompanija koja je najavila da želi izgraditi Cloud computing centar. Trenutno su lideri u ponudi takvih usluga HT, Megatrend i Markoja a slijedi niz manjih igrača. King ICT-a centar za računarstvo u oblacima želi izgraditi u Zagrebu.