Upozorenje sindikaliste Jadranka Vehara da bi Hrvatski telekom zbog odluka tržišnog regulatora Hakoma u idućem razdoblju mogao otpustiti gotovo trećinu, odnosno do 2000 radnika, možda i nije nerealno kao što se na prvi pogled čini. HT na izravan upit Poslovnog dnevnika nije želio komentirati takav scenarij, kojim bi kompanija na godišnjoj razini uštedjela do 400 milijuna kuna. U međuvremenu je Hakom dodatno zaoštrio stav prema HT-u i u svojoj drugoj odluci u razmaku od nekoliko dana upozorio operatera da prestane kršiti zakon.

HT uz sindikat
U protivnom prvo će biti kažnjeni odgovorni u HT-u, a u konačnici bi slučaj mogao završiti na sudu gdje novčani penali za kompaniju ne bi mogli biti manji od 85 mil. kuna a mogu se popeti do 425 mil. kuna. Zakon, naime, propisuje kaznu od 1 do 5 posto bruto prihoda. Kako su u pitanju dva predmeta to je ukupno do 850 mil. kuna moguće kazne što je polovina neto dobiti HT-a.Inače, Hakom u prvoj od dvije odluke upozorava HT da ne može imati dva različita cjenika za iste veleprodajne usluge brzog interneta, a u drugoj da ne smije raditi damping sa cijenama fiksnog telefoniranja. Iako u HT-u ne žele komentirati mogućnost masovnih otkaza ističu da poštuju Sporazum sa sindikatima po kojem ove godine neće otpuštati ali i da su “sve odluke u budućnosti predmet poslovnog plana i razvoja tržišta”. Postavljaju pitanje kakve je stvarne razvojne učinke polučila dosadašnja regulacija optičke infrastrukture zbog koje je Vehar progovorio o mogućim otkazima. “U tom smislu razumijemo stav sindikata RSRH jer se zalaže za donošenje drugačijeg regulatornog okvira koji bi poticao investicije u novu optičku infrastrukturu i u koji bi bili ugrađeni mehanizmi zaštite održivog natjecanja”, kažu u HT-u. Hakom pak inzistira na kompromisu između svih operatera i lokalne samouprave jer procjenjuje da će preko optike HT ponovo uspostaviti monopol i tako uništiti konkurenciju. Govoreći o optužbi za damping, u HT-u tvrde da nisu nudili usluge ispod regulirane cijene već su se, kažu, prilagođavali zahtjevima naručitelja javnih natječaja.

Svi diskriminirani
“Vjerujemo da nije svrha aktualnih zakona, a niti odluke regulatora, onemogućiti HT u pružanja usluga javnom sektoru, jer ako bi to bilo tako, tada bi zaista bila riječ o diskriminaciji bez presedana”, smatraju u HT-u. Konkurencija pak tvrdi da je ona diskriminirana jer je HT unatoč liberalizaciji i dalje dominantan pružatelj usluga za državu i državne tvrtke.

Reakcije

Konkurencija kontra Vehara
Čelnik Optima telekoma Matija Martić istiće da je HT od 2000. do 2005. godine, znači prije ulaska konkurencije na tržište, otpustio 3500 radnika od njih 5100, koliko je otpušteno do danas. Iz Metroneta poručuju da ne vide razlog zašto bi HT uopće otpuštao radnike kad ima duplo veću maržu od konkurencije i ostvaruje dobit do 2 milijarde kuna godišnje. Dodaje da će za HT najam optike ionako biti vrlo profitabilan posao ali da treba paziti da ne bude takav da istisne konkurenciju.