Iako se kriza i pad prihoda nakon burne 2020. i svjetske pandemije mogla osjetiti u gotovo svim branšama, neke tvrtke uspjele su postići ono o čemu svi sanjaju – rast. Jedna od njih je i prehrambeni lider u Hrvatskoj Čakovečki mlinovi d.d.

Tvrtka je osnovana 1893. godine u Čakovcu, a u svom vlasništvu drži društva Trgovina Krk d.d. Malinska, Trgostil d.d. Donja Stubica, Trgocentar d.d. Virovitica i Radnik Opatija d.d. Lovran. U prvom polugodištu 2022. godine Grupa Čakovečki mlinovi ostvarila je 628,2 milijuna kuna konsolidiranih prihoda od prodaje što je 9,0%-tni rast u odnosu na usporedivo razdoblje 2021. godine, normaliziranu EBITDA-u u iznosu 27,9 milijuna kuna, što je rast od 10,8%, te neto dobit u iznosu od 5,3 milijuna kuna.

Kako je jedna od najstarijih hrvatskih prehrambenih kompanija došla do ovih rezultata, o aktualnom stanju na tržištu, planovima tvrtke i još mnogočemu u razgovoru nam je otkrio predsjednik uprave Nino Varga.

130 godina kvalitete

Grupa Čakovečki mlinovi d.d tradicionalno se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih mlinskih, pekarskih i uljarskih proizvoda, ali većinu prihoda ostvaruje iz maloprodaje mješovite robe kroz mrežu od gotovo 450 prodavaonica malog formata lociranih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na Kvarneru te na otoku Krku. Grupa također drži 25% vlasničkog udjela i upravljačkih prava u društvu Narodni trgovački lanac d.o.o., najvećem nabavnom udruženju za prehrambenu robu u Hrvatskoj koje upravlja vlastitom maloprodajnom mrežom od 253 prodavaonice i 6 veleprodajnih logističko-distributivnih centara.

U 2021. godini NTL je generirao 1,13 milijardi kuna ukupnih prihoda i 42 milijuna kuna neto dobiti. Grupa je u prosjeku na bazi sati rada zapošljavala 2.268 djelatnika u prvom polugodištu 2022..

Kako je inflacija utjecala (i utječe) na rast vaših prihoda u prvoj polovici godine?

Zahvaljujući kvalitetnom strateškom upravljanju i rastu prodaje na hrvatskom tržištu u drugom kvartalu ove godine ostvaren je rast prihoda. On je djelomično rezultat porasta prodajnih cijena kojima smo samo djelomično kompenzirali negativne utjecaje znatnih poskupljenja ključnih sirovina, ambalaže, energenata i usluga što je krajem prošle godine i početkom ove negativno utjecalo na profitabilnost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Grupa Čakovečki mlinovi je u prvom kvartalu strateški prihvatila pad profitabilnosti u oba segmenta – Prehrana i Trgovina, kako bi osigurala kontinuitet prodaje, proizvodnje i količina koje se isporučuju prema tržištu, vodeći pritom računa o kupovnoj moći potrošača i amortizaciji inflatornog udara kojem su izloženi naši građani.

Inflacija i turizam nisu odraz realne slike onoga što se događa na tržištu, ali svakako ne smije se ni izostaviti jer, htjeli ili ne htjeli priznati, bilanca cijele države počiva na sektoru turizma i ne možemo izostaviti njegov utjecaj i područja usko vezana za njega na cjelokupno gospodarstvo.

Poremećaji dobavnih lanaca i rast ulaznih troškova glavna su tema u gospodarstvu već više od godinu dana, a glasno se o tome počelo govoriti tek kad je situacija eskalirala do te mjere da su se svi negativni utjecaji početkom godine masovno prelili na police u dućanu te je inflacija krenula rasti iz mjeseca u mjesec.

Ono što brine i što ostaje nepoznanica je što će se s prodajom događati na jesen, nakon što turisti koje nadoknađuju količinski manjak, napuste Hrvatsku. Što se nas tiče, zahvaljujući discipliniranoj kontroli troškova i operativnoj učinkovitosti uspjeli smo ublažiti utjecaj inflacijskih pritisaka i poremećaja dobavnih lanaca.

Kako komentirate izravne posljedice inflacije?

Nema sumnje da nas čeka izazovna jesen i nisam optimist kada govorimo o dobroj godini u smislu realnog rasta i realne potrošnje. Geopolitička previranja će za europsku ekonomiju donijeti tešku zimu, a vrlo vjerojatno i recesiju kao posljedicu inflacije. Povećanjem cijena i padom kupovne moći i prihodi gospodarstva se smanjuju pa se samim tim smanjuje i gospodarska aktivnost.

Također, usporavanje gospodarstva neizbježno dovodi i do rasta nezaposlenosti. Situacija u zemljama EU je daleko od idealne i industrijska proizvodnja se usporava. Nepoticajni makroekonomski okvir svakako će utjecati i na domaću ekonomiju.

Trgovci kažu da su odgovorne proizvodne kompanije za poskupljenje, a proizvođači krive trgovačke marže, tko ima pravo?

Zasigurno nije niti jedna strana u pravu ako krenemo od činjenice da je porast inputa goriva, logistike i energenata prisutan svugdje te tomu dodamo i pogoršanu situaciju rastućih cijena sirovina, pogotovo onih koje su oslonjene na burzovna kretanja. U tako otežanim ekonomskim perspektivama cijene energenata iz dana u dan ruše rekorde.

Cijene su šest puta više od razina u isto vrijeme prošle godine, a naznaka spuštanja tih cijena na terminskim tržištima – nema. Poseban problem u ionako teškoj situaciji uzrokuje abnormalno visoka energetska potražnja unutar EU tijekom ljetnih mjeseci te suša koja nepovoljno utječe na proizvodnju u hidrocentralama.

To je razina cijena uz koju svaka energetski intenzivna proizvodnja postaje komercijalno upitna. U takvim okolnostima teško je planirati i budžetirati, a kamoli investirati. Proizvođači ne mogu sve troškove prebaciti na potrošače već u svom poslovanju moraju biti operativno efikasni. Cilj nam je obraniti se od pritisaka inflacije, osigurati stabilnost poslovanja i očuvati radna mjesta i istodobno provoditi vlastite strateške projekte.

Trenutno provodimo strategiju razvoja i vrijednosnog jačanja segmenta Trgovine koju smo definirali 2020., koja uključuje integraciju društava kćeri, kapitalna ulaganja, centralizaciju funkcija, rebranding kao i organski rast te potencijalne akvizicije. Situacija pandemije i rata u Ukrajini nije nas usporila u tim aktivnostima, ali je zahtijevala dodatan fokus menadžmenta na troškove nabave i aktivnu cjenovnu politiku u prodaji.

Usprkos svemu, kontinuirano ulažemo u oba segmenta – u prehranu i trgovinu. Ukupna je vrijednost tih ulaganja u posljednje dvije godine 83,3 milijuna kuna, a primarno su se odnosila na trgovinu.

Otvoreno je nekoliko novih prodavaonica srednje veličine na kontinentu i obali te je obnovljeno niz prodavaonica u cijeloj mreži. U segmentu Prehrane kontinuirano ulažemo u modernizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa, podjednako u mlinarstvu i pekarstvu i sve to financiramo vlastitim sredstvima.

Kakva je situacija s cijenama prehrambenih sirovina na svjetskim burzama, da li se stabilizirala?

Tržište je i dalje volatilno, odvijaju se velike promjene i neizvjesnost je i dalje prisutna. U takvim okolnostima nekim sirovinama cijene i dalje rastu dok se drugima, ovisno o makroekonomskim faktorima, cijene, barem privremeno, stabiliziraju. Zato moramo biti agilni i pravovremeno anticipirati oscilacije.

Rast cijene energenata te raspoloživost i trošak radne snage su u ovom trenutku najvažnije komponente zdravog biznisa. Iz perspektive poduzetnika trošak kapitala ili kamata nije toliko bitan u fazi kada troškovi ključnih inputa rastu za dva, tri ili više puta.