Mala brodogradnja Hrvatske doživjela je razvojni bum u razdoblju od 2000. do 2003. godine kada počinju nicati brojne novoosnovane tvrtke registrirane za proizvodnju brodica za sport i razonodu.
U registru Udruženja male brodogradnje Hrvatske, osnovanom pri HGK – Županijska komora Rijeka, prijavljeno je 31 malo brodogradilište koje se bavi gradnjom ili popravcima brodova male i srednje veličine i 88 tvrtki registriranih za gradnju brodova za sport i razonodu. Prema podacima Udruženja male brodogradnje, u Hrvatskoj se ukupno malom brodogradnjom bavi više od 120 pravnih subjekata. Rast proizvodnje iniciran je rastom tržišne potražnje koja je 2000. godine zahvatila uz inozemno i domaće tržište na kojem je došlo do oporavka standarda građana u to vrijeme. I dok se iz tradicijskoga konteksta mala brodogradnja transformirala u mladu, sve propulzivniju proizvodnu nišu hrvatskoga gospodarstva, taj razvoj ne prati stimulirajuće okružje, a ni gospodarska strategija razvoja. Mala brodogradnja u Hrvatskoj proizvodnjom plovila za sport i razonodu pokriva manje od polovine potreba kupaca na domaćem tržištu. Ostatak plovila se uvozi. Moglo bi se proizvoditi i više, ali male brodograditelje u borbi protiv uvoza guši nekoliko problema od kojih je ključan nedostatak obrtnih sredstava. Drugi su problem visoke trošarine. Predsjednik Udruženja male brodogradnje Mario Polla objašnjava kako je nedostatna likvidnost prepreka opsežnijoj proizvodnji. U trenutku kada bi mali brodograditelji trebali odgovoriti na upite i graditi brodove, oni jednostavno nemaju na raspolaganju dovoljno obrtnih sredstava. Veliki kupci također ne mogu odmah nakon narudžbe izdvojiti financije koje bi mogli položiti odmah na račune brodograditelja i čekati isporuku. Praksa stimulativnijeg kreditiranja nije razvijena, a upravo bi stimulansi okrenuli omjer u korist izvoza. U 2006. godini, primjerice, u Hrvatsku je uvezeno oko 900 plovila za sport i razonodu. Njihova ukupna vrijednost iznosila je 187 milijuna dolara. Istodobno su tada hrvatski mali brodograditelji proizveli oko tisuću plovila; od toga je izvezeno 350 raznih plovila ukupne vrijednosti 28 milijuna dolara. Ostatak je prodan na domaćem tržištu. Iako u usporedbi s vrijednošću uvezenih plovila koja su stajala 187 milijuna dolara, izvozna zarada od 28 milijuna dolara zvuči mizerno mala.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu