Mislim da će za pet godine neke od članica EU promatrati Hrvatsku i pitati se što se točno ovdje dogodilo i kako dobru praksu koja se ovdje sad stvara primijeniti kod sebe tvrdi Michael Ganser, viši potpredsjednik Cisca za EMEA (Europa, Srednji istok i Afrika) regiju.“Tri ključne promjene koje očekujem na hrvatskom tržištu u idućih pet godina je značajno povećanje brzine pristupa internetu i sveprisutan Wi-Fi pristup, zatim velik iskorak države u stvaranju novih usluga i značajan rast korištenja videotehnologija”, kaže Ganser.

Dodaje da je najveći problem Hrvatske velik raskorak između tehnološkog i ukupnog gospodarskog razvoja. “Svjedoci smo prelaska iz informacijske u mrežnu ekonomiju u čemu Hrvatska ima veliki potencijal zbog visokog stupnja tehnološkog razvoja, ali postoji niz izazova”, kaže Ganser. Ističe da za razliku od drugih država u Hrvatskoj problem nije u pristupu tehnologiji već u nerazumijevanju uloge IT-a. Tvrtke i IT kao i država i IT, tumači, međusobno ne ostvaruju transfer znanja koji bi pomogao da se poboljša rad i stvore nove prilike i rješenja.“Imate tehnologiju, ali nemate odgovarajući stupanj njezine primjene i korištenja u poslovanju i radu općenito za što krivnju svakako snose i tehnološke tvrtke”, kaže Ganser.Dodaje da su tehnološke tvrtke dugo prodavale tehnologiju, a ne rješenja. Tvrtkama i državi prodavale su hardver i softver, ali ne i znanje i procedure kako tu opremu iskoristiti za povećanje efikasnosti.“Danas više nije ni pitanje cijene tehnologije, jer je ona dostupna već je pitanje koristi koje donosi i tu tehnološke tvrtke mogu dati odgovore”, kaže Ganser. Jedno od područja u kojem naglašava da će novi pristup IT tvrtki poput Cisca posebno doći do izražaja su telekomunikacije. Cisco je, inače, najveći isporučitelj opreme za internetske i telekomunikacijske mreže na svijetu. No, Ganser navodi da tradicionalni telekomi imaju velik problem, jer im postojeće poslovne modele kao i maržu trgaju tzv. internetske kompanije poput Googlea, Facebooka i Skypea. “Telekomi ne žele da internetske kompanije njihovim korisnicima kvare iskustvo korištenja njihovih mreža i ne žele im uslugu prijenosa podataka nuditi besplatno”, kaže Ganser.

Navodi da bi telekomi morali imati mogućnost odvajati promet korisnika koji plaćaju promet i onih koji to ne rade, a pri tome se treba paziti da se ne ugroze principi zbog kojih se govori o mrežnoj neutralnosti poput prava neometanogna slanje podataka na internet. Dodaje da u mrežnoj ekonomiji postoji odgovor na taj izazov i on je prodaja svega u obliku usluge, odnosno model računarstva u oblacima.“Glavni je izazov što su telekomi veliki i tromi, a ne postoji čarobna pilula s kojom bi mogli tu transformaciju u mrežnu ekonomiju ubrzati osim kroz uže partnerstvo s tehnološkim tvrtkama poput Cisca koje mogu pomoći s inovacijama i znanjem”, kaže Ganser.Navodi da u Ciscu žive taj novi pristup kroz internu transformaciju. Cisco je razvio internu korporativnu društvenu mrežu koja povezuje 63.000 njihovih zaposlenika. Oni imaju mogućnost samostalno kreirati svoje grupe i razmjenjivati informacije, a ograničeni su jedino propisanim kodom ponašanja na društvenim mrežama. Kaže da im je ta interna društvena mreža omogućila i uštede. “Cisco interno svojim zaposlenicima ne nudi tehničku podršku za Appleove proizvode, ali oko 20.000 njih ima i želi raditi na proizvodima tog brenda. Kao odgovor smo im napravili Wikije i otvorili prostor na društvenoj mreži kako bi si međusobno sami mogli pomoći u rješavanju tehničkih problema što nam je donijelo velike uštede na IT održavanju i podršci”, zaključuje Ganser.