Prema interesima koje iskažu tvrtke za nastupanje na stranim sajmovima Hrvatska gospodarska komora organizira nastupe na tim događajima. U 2010. Hrvatska gospodarska komora u organizaciji županijskih komora dogovorila je 68 nastupa na sajmovima u inozemstvu.

Među najpopularnijim sajmovima za hrvatske izlagače su oni u Njemačkoj. Riječ je o sajmovima u Münchenu, Hannoveru, Berlinu, Frankfutu, Düsseldorf i Stuttgartu. Od drugih europskih zemalja hrvatski izlagači preferiraju Francusku, odnosno sajam Comexposium Paris, i talijanski Fiera Milano. Što se tiče sajma u Münchenu, Anton Belan, direktor tvrtke Belimpex koja je zastupnik münchenskog sajma za Hrvatsku, izjavio je kako unatoč krizi vlada zanimanje za specijalizirane sajmove, među kojima se ističe sajam graditeljstva Bauma 2010 na kojem postoji velika lista čekanja za izložbeni prostor. “Također je slična situacija i kod sajma građevinskih materijala Bau 2011., kao i sajma ekologije, dok su neki sajmovi u Münchenu zabilježili pad interesa izlagača kao što je to sajam obrtništva”, kaže Belan. Unatoč krizi münchenski sajam nije osobito snizio cijene izlagačima. Kod nekih sajmova stručnim udrugama nudi se besplatan izložbeni prostor manjih dimenzija, dok kvalitetni sajmovi uglavnom drže cijenu. U zanimljive sajmove za domaće tvrtke su i Messe Frankfurt te Hannover Messe, čiji je zastupnik za područje Hrvatske, BiH, Makedonije i Albanije tvrtka Poslovne komunikacije. Frankfurtski sajam je jedan od vodećih njemačkih organizatora sajmova s prihodom od 424 milijuna eura ostvarenih u 2009. godini. Zapošljava 1500 ljudi diljem svijeta kroz 28 vlastitih filijala, a više od 52 inozemna zastupnika pokriva 150 zemalja. “Sajamski brendovi ‘made by Messe Frankfurt’ održavaju se na 30 lokacija diljem svijeta, dok je u 2009. Messe Frankfurt organizirao više od 90 sajmova, a više od polovice njih održano je izvan Njemačke”, objasnio je Milan Galić iz tvrtke Poslovne komunikacije.

“S obzirom na velik broj vodećih brendova u pojedinim izlagačkim branšama, sajam nije toliko osjetio recesiju jer se za neke sajmove kao što su Light + Building, Ambienta i IFFA unatoč novoizgrađenoj hali tražio štand više te je i dalje određen broj tvrtki ostao na listi čekanja”, objašnjava Galić. No dodao je da postoje pojedine grane koje su jače osjetile recesiju kao što je tekstilna industrija. Slična situacija je i sa sajmovima u Hannoveru, a najbolji dokaz tome je i nedavno održan sajam Domotex – vodeći svjetski sajam podnih obloga, koji je unatoč recesiji ne samo zadržao već i povećao broj izlagača. Od ostalih brendova u Hannoveru najveći svjetski IT sajam je i dalje CeBIT, najveći industrijski sajam na svijetu Hannover Messse kao i Interschutz – sajam protupožarne opreme. Većina hrvatskih izlagača na tim sajmovima, koji su i prijašnjih godina izlagali, nastupila je ili se prijavila za nastup i u 2010.”, napominje Galić. Objasnio je da je za neke tvrtke nastup na tim sajmovima jedini izlaz u situaciji kada su poslovne aktivnosti u zemlji znatno smanjene te da pronalazak i jednog partnera na sajmu za mnoge od njih znači posao za cijelu godinu. “Činjenica je da u većini branši danas više nemamo ozbiljnih industrijskih proizvođača, a male proizvodne tvrtke nemaju još dovoljno organizacijske i financijske snage za organizaciju nastupa na inozemnim sajmovima”, istaknuo je. Galić misli da bi se više trebale uključiti državne institucije tako da podupru i one izlagače koji nisu prikladni za zajedničke nastupe jer katkad nema više od jedne ili dvije ozbiljne proizvodne tvrtke koje su voljne izlagati, a za koje se ne može organizirati zajednički štand. Dodaje da Ministarstvo gospodarstva u posljednjih nekoliko godina daje potpore i za sajmove, ali da se one obično objave u proljeće nakon što tvrtke već nastupe na sajmu.