Ne, ne slijedi nam sudbina Mađarske i Islanda. Prvenstveno zahvaljujući bankovnom sektoru. Kako središnjoj banci, tako i bankama. Središnja banka zaslužuje kredit prvenstveno za stvaranje razine međunarodnih pričuva koja potpuno isključuje strah od valutne krize, te za uvođenje i potom pravovremeno oslobađanje granične obvezne pričuve zbog koje su banke danas tako dobro kapitalizirane.

Banke zaslužuju kredit jer su se njihove uprave dobro pozicionirale unutar svojih bankovnih grupa i uspjele osigurati brz i izdašan pristup kapitalu u najtežim trenucima. Zaslužuju kredit i za upravljanje rizicima jer vidimo da nema neočekivanih šokova u pogledu kvalitete plasmana. Da nisu osigurale umjerenu profitabilnost i kvalitetu plasmana ne bi ni bile u prilici osigurati pristup kapitalu i oslobađanje granične obvezne pričuve bi se pokazalo jalovom mjerom. Iako to u medijima i javnim nastupima ne izgleda tako, središnja banka i banke su, ako to tako možemo reći, odigrale na istoj strani“, mišljenja je Velimir Šonje, direktor i osnivač Arhivanalitike. ”Hrvatskoj ne prijeti sudbina ovih bankrotiranih zemalja i to velikim dijelom zahvaljujući ispravnoj i dosljednoj politici Hrvatske narodne banke, vođenoj na načelima vrlo uspjele monetarne reforme sredinom ’90-tih godina“, uvjeren je publicist Krsto Cviić. ”U cjelini mislim da nam ne prijeti bankrot, ali nemam baš neke jake argumente za to. To više navodim intuitivno nego na temelju sustavnih istraživanja”, neočekivano ističe, Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Dobri potezi
Hrvatska ne bi trebala doživjeti sudbinu ranije bankrotiranih zemalja, stav je Damira Kuštraka, izvršnog potpredsjednika Agrokora i predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca. “Mislim da smo mi u puno boljoj poziciji i da se nećemo naći u sličnim problemima. Dosadašnji potezi Vlade i Hrvatske narodne banke su bili vrlo dobri i nisu dozvolili da se proširi panika i nervoza, koja je mogla poljuljati cjelokupni sustav. Potrebno je biti proaktivan, brzo reagirati na promjene i poraditi na smanjenju troškova koji opterećuju naše gospodarstvo. Vlada mora pronaći načina da kroz uštede i kroz smanjenje državnog aparata, pronađe sredstva koja će koristiti da bi stimulirala gospodarstvo i potaknula rast, ističe Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta.Zahvaljujući stabilnom, internacionaliziranom i dobro upravljanom bankovnom sustavu, Hrvatska se i dalje nalazi u boljoj poziciji od većine drugih zemalja u regiji. Iskreno se nadam da će tako i ostati, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma.”Nezahvalno je raditi ovakva predviđanja i teško je sa sigurnošću reći da li je u Hrvatskoj situacija bolja. Svakako možemo reći da nije ista, ali ako se ne pozabavimo na strukturiraniji način situacijom u hrvatskom gospodarstvu, možda ćemo se u konačnici naći u sličnoj situaciji kao zemlje koje su morale proglasiti bankrot”, oprezna je Ana Ivančić, predsjednica Uprave Cardif osiguranja.

Reforme bez alternative
“U Hrvatskoj je situacija ipak bolja nego u navedenim zemljama. Ima više razloga za to, a mnogi od njih i nisu plod plana ili strategije. Da bi situacija i ostala bolja nego u navedenim zemljama potrebne su upravo brze i promišljene reformske mjere”, naglašava Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre.Tamošnje ekonomije nagomilale du daleko veće neravnoteže, pa ih ne bi uspoređivao s Hrvatskom. Ključnu ulogu u pogledu stabilnosti u Hrvatskoj je odigrala Hrvatska narodna banka i guverner Željko Rohatinski, napominje Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke.Hrvatska je pokazala zavidnu razinu stabilnosti i robusnosti u prvom valu krize te i nadalje možemo govoriti kako stabilnost nije ugrožena. Međutim, to naravno zahtijeva odgovorno ponašanje svih sudionika: države i javnog sektora, te Hrvatske narodne banke i bankarskog sektora, zaključak je Alena Kovača, makroekonomskog analitičara Erste banke.“Kod nas je situacija ipak bolja. Za sada nam pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i drugih nije bila potrebna. Imamo stabilan bankarski sektor i prerađivačka industrija nam ne izvozi u istom omjeru kao u isti sektor u novim članicama Europske unije, pa pad međunarodne trgovine roba nas neće do iste mjere pogoditi kao ekonomije koje su više izvozno orijentirane”, ističe Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. On dodaje i da bi istodobno, pad prihoda od turizma trebao biti manji od pada prihoda od izvoza dobara. “Procjenjujem da je ovogodišnja potreba za inozemnim financiranjem za Hrvatsku otprilike 8,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je srednja vrijednost za srednju i istočnu Europu. Mađarskoj je, primjerice, protrebno za refinanciranje obveza prema inozemstvu ove godine novca u vrijednosti 17,1 posto bruto domaćeg proizvoda. Dakle, Hrvatska stoji relativno dobro u jednoj ukupno gledano lošoj situaciji”, navodi glavni ekonomist Zagrebačke banke.