U Hrvatskoj želimo kupiti ili uzeti u zakup minimalno 500 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojem bismo proizvodili organsko-biološke sirovine za našu proizvodnju dječje hrane, rekao je Stefan Hipp, jedan od vlasnika svjetski poznatog proizvođača hrane Hipp. Istodobno Hipp traži i kooperante koji bi isporučivali sirovine za Viveru u Glini, njihovu jedinu tvornicu u Hrvatskoj koju su od Plive kupili prije deset godina. U sektoru dječje hrane na hrvatskom tržištu Hipp zauzima 60% udjela, u Austriji 70%, dok je u Njemačkoj vodeći sa 48% udjela. Osim u Hrvatskoj i Njemačkoj Hipp danas ima tvornice u još pet zemalja koje ostvaruju ukupan godišnji promet od 500 milijuna eura.

Potrebni certifikati
Hipp je jučer održao konferenciju za novinare u zabočkom dvorcu Đalski kako bi podsjetio na 50 godina proizvodnje hrane za bebe u staklenkama. Zamjenu limenki u staklenke uveo je njegov djed Georg na farmi Pfaffenhofen u Bavarskoj i do danas je ukupno proizvedeno 9,3 milijarde staklenki s vakuumiranim poklopcem. Prodaju se u 50 zemalja svijeta. U prvoj godini rada, prije pedeset godina, Georg Hipp je imao proizvodnju od 26 milijuna bočica. Za dvije godine posao preuzima njegov najstariji sin Claus koji je počeo s biološkim uzgojem voća i povrća još 1956. na roditeljskom posjedu Ehrensberger pokraj Pfaffenhofena. Već 1963. primjenjuju se prve sirovine iz organsko-biološkog uzgoja. Danas su, tvrdi Stefan Hipp, najveći svjetski proizvođač i posljednjih 20 godina preradili su više od 400.000 tona biosirovina za koje imaju sve potrebne certifikate.

Velik potencijal
Hipp u Hrvatskoj ne proizvodi sirovine za tvornicu u Glini tako da ih uvozi iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Hipp u Glini najviše koristi žitarice koje se tek u malom dijelu kupuju od ovdašnjih kooperanata, kaže Stefan Hipp. Hrvatska ima, dodaje, velik potencijal za organski uzgoj sirovina, ali problem je u tomu što je teško potaknuti domaće proizvođače na ovu proizvodnju. Hipp ima za cilj da većina uzgoja bude, ako je ikako moguće, kod domaćih kooperanata jer to je praksa Hippa u većini zemalja. Ako to ne osiguraju, morat će kupiti zemlju, poručio je Stefan Hipp. Imali su već nekoliko pokušaja da zainteresiraju hrvatske proizvođače, ali nije bilo velikog interesa. Hipp tvrdi da ova proizvodnja nije skuplja od tradicionalne te da su troškovi čak i manji.

Usklađivanje

Hipp i kooperanti
Hipp svoje kooperante savjetuje i ne nudi financijsku suradnju u vidu kreditiranja. Međutim, nudi ugovorenu cijenu i količine otkupa čak i prije sadnje. U Njemačkoj Hipp ima farmere s kojima rade već treću generacije. Nije problem, kaže Stefan Hipp, da se ugovori sklapaju i s onima koji imaju do 20 ili 30 ha zemlje. U Mađarskoj kooperanti imaju od 3 do 50 ha i najčešće su u okolici tvornice.