Sunčana elektrana Korlat, najveća sunčana elektrana do sada izgrađena u Hrvatskoj, bit će puštena u rad tijekom ove godine

Dekarbonizacija proizvodnje do 2050. godine

Na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca, neposredno uz istoimenu HEP-ovu vjetroelektranu, sredinom veljače započela je s probnim radom trenutno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, u koju je ugrađeno čak 160 tisuća fotonaponskih modula (panela). S 99 megavata instalirane i 75 megavata priključne snage, Sunčana elektrana Korlat će s postojećom vjetroelektranom Korlat, priključne snage 58 megavata, činiti obnovljivi hibridni energetski park. Njegova očekivana godišnja proizvodnja od čak 165 milijuna kilovatsati, moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava.

U SE Korlat paneli su ugrađeni u sklopu zakretne konstrukcije s rotacijom u jednoj osi koja će pratiti kretanje Sunca od njegovog izlaska do zalaska, a koju pokreće čak 1.001 motor. SE Korlat će početi s radom tijekom ove godine, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

Iskorištavanje energije sunca u Hrvatskoj zajedno s ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije doprinose tome da već danas više od dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije u našoj zemlji dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.

Ostvarenju tog cilja pridonosi i Sunčana elektrana Lipik, priključne snage 5 megavata, koja je u probnom radu. SE Lipik je izgrađene na području Poduzetničke zone 3 Lipik, a očekivana godišnja proizvodnja od 7,2 milijuna kilovatsati godišnje, odgovara potrošnji više od 2.000 kućanstava. Vrijednost investicije je 4,2 milijuna eura.

Uskoro natječaj za izgradnju SE Sukošan

HEP u ovom trenutku na mreži ima jedanaest neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatnih je sedam u izgradnji. Uz Dugopolje, tijekom 2025. godine s redovnim radom počele su i velike neintegrirane sunčane elektrane Črnkovci (priključne snage 8,5 megavata) i Jambrek (5 megavata). Dok je SE Lipik pred ulaskom u redovni rad, pred ulaskom u probni rad je SE Radosavci (9,9 megavata), dok je SE Čakovec (8,5 megavata) izgrađena te su u tijeku pripreme za priključenje na mrežu.

HEP u izgradnji sunčanih elektrana nije zaboravio ni jadranske otoke. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, snage 1 megavata i nakon Visa druge sunčane elektrane na otocima. Riječ je o elektrani koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom, a uz koju se razmatra izgradnja baterijskog spremnika te ugradnja opreme koja će omogućiti tzv. otočni rad, neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav.

Nakon Visa i Unija, sunčane elektrane će dobiti i Hvar, gdje se priprema izgradnja SE Bogomolje snage 8 megavata, kao i otok Cres, gdje su u blizini naselja Orlec u tijeku pripreme za probni rad sunčane elektrane, priključne snage 6,5 megavata. Na istom otoku, točnije na lokaciji Ustrine kod Osora, HEP priprema izgradnju još jedne sunčane elektrane.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

Osim elektrana na otocima, HEP u visokom stupnju pripreme ima još šest projekata sunčanih elektrana, među kojima se veličinom izdvaja SE Sukošan, instalirane snage 56 megavata te priključne snage 45 megavata. Ishođenje građevinske dozvole očekuje se u drugom tromjesečju 2026. godine, dok se natječaj za izvođača radova planira, sukladno pravilima EBRD-a, provesti tijekom 2026. Početak gradnje očekuje se u 2027. godini. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 38 milijuna eura. U drugoj fazi na lokaciji Sukošan planirana je izgradnja baterijskog sustava za pohranu energije, kapaciteta do 200 MWh.

Uz velike, neintegrirane sunčane elektrane, HEP na krovovima vlastitih objekata ima više od 65 integriranih sunčanih elektrana, a ugovorena je izgradnja dodatnih 90.

Ulaganja u mrežu i baterijske spremnike

S ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, nužna su ulaganja u jačanje mreže, ali i u sustave za pohranu energije. Samo u razdoblju od 2024. do 2026. ulaganja HEP grupe u prijenos i distribuciju bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.

Uz razvoj projekata reverzibilnih hidroelektrana Vinodol, snage 150 megavata i Blaca, snage približno 500 megavata, HEP, također, priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije. Veliki dio tih investicija osiguran je iz EU fondova, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.