Hrvatska elektroprivreda je već godinama jedan od pokretača investicijskog ciklusa u našoj zemlji, a velike planove imaju i za buduće razdoblje. Kakva je trenutno pozicija HEP-a na tržištu, koji su im izazovi te kako vide razvoj energetskog sektora, govori Frane Barbarić koji je  od ove godine predsjednik Uprave HEP grupe.

HEP je u velikom investicijskom ciklusu koji je kroz narednih pet godina procijenjen na 3,6 milijardi kuna godišnje. Da li ste generalno zadovoljni dinamikom investicija?
Planiramo godišnje tri do tri i pol milijarde kuna investicija.  Naravno, govorim o ukupnim investicijama na razini HEP grupe. Iako javnost promatra investicijsku uspješnost HEP-a gotovo isključivo kroz prizmu izgradnje novih elektrana, i to velikih elektrana, velike investicije se nekako nevidljivo za javnost, kontinuirano realiziraju u prijenosu i distribuciji električne energije, u toplinarstvu, plinu, IT infrastrukturi… E sad, jesam li zadovoljan dinamikom? Nisam. Nisam bio zadovoljan ni dinamikom ni iznosom investicija te smo predložili jedan ambiciozniji pristup u idućem razdoblju, ali nisam zadovoljan ni općenito zatečenim sustavom odnosno pristupom upravljanju investicijama. A to je jedno od najvažnijih područja kad govorimo o dugoročnoj uspješnosti poslovanja, o podizanju vrijednosti kompanije, pa ako hoćete i o jednoj široj ulozi u domaćem gospodarstvu i društvu općenito. I na tome ćemo ozbiljno raditi u mandatu ove Uprave.

U koje segmente se u prvobitnom razdoblju ciklusa najviše ulagalo?
U prijenosu i distribuciji postoji jedan uhodani kontinuitet ulaganja, ona zajedno na godišnjoj razini iznose blizu 1,5 milijarde kuna. To su ulaganja koja su u funkciji sigurnosti opskrbe postojećih i budućih potrošača, posebno na turističkim područjima gdje iz godine u godinu bilježimo porast potrošnje i opterećenja. Govorimo o izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih gotovo 300 trafostanica različitih naponskih razina. Tu je onda i izgradnja i zamjena oko 3000 kilometara mreže u svim krajevima Hrvatske, uključujući i zahtjevna planinska područja, dalmatinsko i primorsko zaleđe, Slavoniju i otoke.Što se tiče proizvodnog segmenta, odrađen je prvi dio ciklusa revitalizacije i modernizacije hidroelektrana vrijednog 3,2 milijarde kuna. U sklopu tog ciklusa ove godine završavamo revitalizaciju Zakučca, naše najveće hidroelektrane. Ukupna vrijednost ulaganja u Zakučac je oko milijardu kuna. Snaga elektrane povećat će se za više od 50 megavata. Završena je rekonstrukcija još jedne velike hidroelektrane, u Platu kod Dubrovnika. U tijeku je rekonstrukcija još nekoliko hidroelektrana, kao što su Gojak, Fužine i Ozalj, a u pripremi je revitalizacija Varaždina, Senja i još nekoliko drugih velikih hidroelektrana. Također treba spomenuti da su u prvom kvartalu ove godine u pogon ušle prve dvije HEP-ove kogeneracijske elektrane na biomasu, u Osijeku i Sisku.

Koji projekti su po pitanju pripreme i razvoja otišli najdalje, a koji su na čekanju?
Najdalje je odmakao projekt izgradnje visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na lokaciji Elektrane-toplane u Zagorskoj ulici. Novo postrojenje zamijenit će dvije dotrajale jedinice na lokaciji, te će omogućiti nastavak sigurne opskrbe toplinskog konzuma zapadnog dijela Zagreba.  Vrijednost investicije je više od milijardu kuna. U tijeku je izbor izvođača i sve ide prema planu. I u Osijeku postoji potreba za zamjenskim rješenjem na postojećoj lokaciji, dakle za izgradnjom također jednog visokoučinkovitog postrojenja koje će raditi u skladu s novim strožim propisima zaštite okoliša. Pred izborom smo varijante postrojenja, nakon čega ćemo pokrenuti pripremu projekta.

Što se događa s projektom Kosinj -Senj, kada krećete u proširenje te hidroelektrane?
Tu se radi o korištenju preostalog hidropotencijala na slivovima rijeka Like i Gacke dogradnjom postojećeg hidroenergetskog sustava, čime ćemo dobiti više od 400 megavata nove snage iz obnovljivog izvora i dodatnu vrijednu vršnu energiju u sustavu. Uz energetske, projekt ima i niz drugih koristi od trajnog rješenja problema s poplavama, poboljšanja vodoopskrbe hrvatskog primorja, izgradnje cestovne i druge komunalne infrastrukture… Za prvi dio projekta, HES Kosinj, od ministarstva smo dobili pozitivno rješenje o utjecaju na okoliš i prirodu, a za drugi dio je postupak još u tijeku. Ako sve prođe po planu, do konca ove ili početka iduće godine mogli bismo početi s radovima na uređenju pristupnih prometnica. Samo ovaj projekt koštat će oko tri i pol milijarde kuna.

Koliko su hidroelektrane važne za budućnost HEP-a?
Jako su važne ne samo za HEP, nego i za Hrvatsku u cjelini. Bile su važne u prošlosti, sjetimo se, na Krki je napravljen jedan od prvih elektroenergetskih sustava u svijetu, važne su danas i bit će važne i u budućnosti. Hidroelektrane su primjer projekata koji imaju brojne društvene koristi. Riječ je o postrojenjima s vijekom korištenja više od 100 godina, koja uz učinkovitu proizvodnju električne energije omogućuju i zaštitu od poplava, navodnjavanje, vodoopskrbu lokalnog stanovništva, poboljšanje prometne infrastrukture, razvoj turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja na akumulacijskim jezerima… Dat ću nekoliko primjera. Iz sustava HE Zakučac vodu dobivaju Omiš s okolicom te otoci Brač, Hvar i Šolta. Tko god je posjetio Fužine mogao se uvjeriti kakav prirodni biser i turistički resurs predstavlja jezero Bajer. Ili na primjer Sabljaci kod Ogulina. Naših 26 hidroelektrana podmiruju oko jedne trećine godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Kao obnovljivi izvori energije one tako značajno doprinose očuvanju okoliša i smanjenju emisije CO2. Treba opet podsjetiti, Hrvatska se s udjelom obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije od 28 posto nalazi na osmom mjestu među državama EU. Takav pokazatelj, uz korištenje biomase, ponajviše možemo zahvaliti našim hidroelektranama. I još jednu važnu stvar u vezi s hidroelektranama ne smijemo smetnuti s uma. Kapitalne investicije u energetici, a pogotovo one koje mogu zaposliti velik dio domaćeg gospodarstva, imaju izravan i značajan utjecaj na rast BDP-a. Upravo su hidroelektrane takvi projekti u čijoj realizaciji domaće gospodarstvo može sudjelovati s gotovo 90 posto. Govorim, naravno, o potencijalima, sve se mora provesti prema pravilima javne nabave. Iz svega ovoga jasno vam je zašto je nastavak ciklusa revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana za HEP vrlo visoko na popisu prioriteta. Zahvaljujući ulaganjima od 3,2 milijarde kuna produljit ćemo radni vijek hidroelektrana i dobiti novih 150 megavata snage u obnovljivim izvorima, a benefite će osjetiti i lokalna zajednica i domaća industrija.

Što će biti s termoelektranom u Plominu? Iz percepcije javnosti potpuno je nestao projekt Plomina C.
Ne, nije nestao, ta je tema itekako postala aktualna tijekom javne rasprave o novoj okolišnoj dozvoli za Plomin 1. I mi smo o njoj vrlo otvoreno i jasno komunicirali. Dakle, kao nova uprava zatekli smo situaciju da je projekt TE Plomin C zamrznut. Potencijalni strateški partner na projektu, tvrtka Marubeni i HEP složili su se da postoje realne prepreke za realizaciju projekta prema zamišljenom modelu suradnje te su prošle godine dogovorili raskid Sporazuma o ekskluzivnosti. I određene dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Tako se i došlo do opcije da se rekonstruira i modernizira prvi blok TE Plomin 1 pa trenutno razmatramo opciju produljenja rada prvog bloka uz ugradnju novih sustava zaštite okoliša. On bi u razdoblju tranzicije prema niskougljičnoj proizvodnji energije, dok se ne komercijalizira skladištenje energije iz obnovljivih izvora, Hrvatskoj omogućio nastavak vlastite domaće proizvodnje bazne energije, a ujedno i prihvat novih obnovljivih elektrana u sustavu. Za realizaciju su bitna dva preduvjeta. Prvi je ishođenje nove okolišne dozvole od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a drugi pozitivni ishod studije izvedivosti koja se izrađuje.

Kako vidite budućnost domaćeg elektroenergetskog sektora, koje tehnologije će definirati pravac njegova razvoja?
Svi navedeni projekti važni su za HEP i za elektroenergetski sustav, jer znače dugoročnu stabilnost i sigurnost opskrbe. Postoji, međutim, čitav niz drugih projekata koji će u još većoj mjeri definirati budućnost HEP-a i budućnost hrvatskog elektroenergetskog sektora, a koji se izravno tiču ili će se ticati svakog pojedinog kupca, odnosno korisnika mreže. Svi će oni, na više od 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta do 2030. godine dobiti nove, napredne mjerne uređaje. Svima će se morati omogućiti da postanu aktivni kupci, to je jedan od termina s kojim se sve češće susrećemo. Znate li da će naša stara upravna zgrada u sjedištu HEP-a u sklopu EU projekta 3 Smart postati aktivni kupac? Ona će biti dio jedne pametne mikromreže sa svojom solarnom elektranom na krovu i baterijskim spremnikom, a povezana s upravljačkim sustavom na FER-u. Nedavno smo u Koprivnici u pogon pustili superbrzu samoobnavljajuću pametnu mrežu, prva takvu u Hrvatskoj, a prema nekim karakteristikama i u Europi. Ugrađeni sustav može prepoznati i izolirati kvar, rekonfigurirati mrežu te uspostaviti napajanje i to takvom brzinom da uređaji poput računala i televizora kvar uopće ne mogu osjetiti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako se elektromobilnost uklapa u razvojnu strategiju HEP-a?
Naš projekt razvoja elektromobilnosti u Hrvatskoj nije tek neki pomodni projekt, koristan za imidž HEP-a. Mi ga razvijamo na način da punionice i baterije u vozilima preuzmu svoju ulogu u budućoj pametnoj mreži, u daljnjoj integraciji obnovljivih izvora energije. Budućnost koja nam je pred vratima može se opisati krilaticom 3D – dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija. Mi nemamo izbora, HEP budućnosti će proizvoditi energiju bez ili s malim emisijama CO2, koristiti napredna informatička rješenja u distribuciji i opskrbi te moći uspješno funkcionirati i poslovati u okruženju distribuirane proizvodnje energije i aktivnih kupaca.

Čini se da su malo zamrle investicije u obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, biomasa). Kakva je tu pozicija HEP-a te kakvi su vam planovi?
Nisu baš zamrle investicije u obnovljive izvore, zadnjih godina najveći dio investicija što se tiče proizvodnih objekata odnosio se baš na obnovljive izvore, na rekonstrukciju hidroelektrana te izgradnju malih hidroelektrana i kogeneracijskih elektrana na biomasu. U svakom slučaju, HEP je u svojoj razvojnoj strategiji za cilj postavio značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u vlastitom portfelju, što se, između ostaloga, planira postići nastavkom revitalizacije postojećih, izgradnjom novih hidroelektrana te izgradnjom ili akvizicijom drugih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane. U idućem petogodišnjem razdoblju planiramo snažnije pokrenuti program izgradnje fotonaponskih solarnih elektrana. Razmatramo nekoliko lokacija u Dalmaciji na kojima je moguća izgradnja većih elektrana, 10 do 90 megavata. Moguća je i akvizicija projekata koje su razvili drugi subjekti, potencijalni partneri, te koji imaju ishođenu lokacijsku dozvolu. Treći je razvojni pravac u solaru postavljanje elektrana na krovove proizvodnih pogona i poslovnih objekata u našem vlasništvu što će prije svega ovisiti o razvoju sustava poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora. Želim biti jasan, HEP će razvojni naglasak imati na obnovljivim izvorima energije. Mi i prije donošenja niskougljične strategije provodimo i planiramo projekte koji će se definitivno uklopiti u strategiju i biti njen oslonac. Time ćemo dati doprinos ispunjenju međunarodnih obveza Hrvatske i realizaciji globalnih ciljeva održivog razvoja te osigurati vodeću ulogu HEP-a u energetskoj tranziciji države. Uvjeren sam da će sektor proizvodnje električne energije u Hrvatskoj 2050. godine, biti gotovo bez emisija CO2. Nakon što je prije koju godinu HEP dobio spor protiv Slovenije na međunarodnom sudu u slučaju NE Krško, sada je nastao novi slučaj s imenovanjem nove Uprave. Kakva je vaša  trenutno situacija s tom elektranom. 

Jeste li zadovoljni svojim suvlasničkim statusom, planiraju li se neke značajnije investicije?
Prije svega, treba konstatirati da Krško radi sigurno, pouzdano i troškovno konkurentno. Prema neovisnim međunarodnim ocjenama spada u bolje nuklearne elektrane u Europi. HEP aktivno obavlja svoju ulogu suvlasnika u nuklearci pa je tako na inicijativu prvenstveno HEP-a usvojen plan optimizacije poslovanja čijom je realizacijom proizvodna cijena smanjena za oko 10 posto. Što se tiče aktualne situacije, riječ je o tome da slovenska strana ne prihvaća kvalificiranog i kompetentnog kandidata za člana uprave kojega smo predložili, a s opravdanjem da nema potrebne dodatne kvalifikacije, konkretno četiri godina iskustva u nuklearnoj elektrani na radnim mjestima koja zahtijevaju posjedovanje licence za nuklearnog operatera. Naš je stav da druga strana te interne akte primjenjuje selektivno i protivno Međudržavnom ugovoru te će ovaj spor morati riješiti na tehničkoj arbitraži. Želim naglasiti da je motivacija HEP-a, uvažavajući činjenicu da je planiran rad Krškog sve do 2043. godine, da se provede nužno pomlađivanje uprave NE Krško.