Regulator telekomunikacijskog tržišta HAKOM planira oko 100 milijuna kuna potpora za razvoj brzog interneta u Hrvatskoj, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. U sklopu te inicijative 50 milijuna kuna potpora Hakom bi dodijelio za projekte razvoja novih optičkih i inih širokopojasnih mreža, 30 milijuna kuna za opremu te 20 milijuna kuna za razvoj usluga koje bi potaknule korištenje, ali i bržu komercijalizaciju mreža nove generacije. Pedeset milijuna kuna, navodno, već je osigurano. U sklopu tog plana HAKOM je u ponedjeljak objavio javni poziv za financiranje aplikacija i općenito rješenja koja u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima promiču razvoj širokopojasnih mreža.
Novi sustav potpora
Službeno se iz regulatora zasad tek može doznati da su odlučili promijeniti pristup u dodjeljivanju potpora. Do sada su one uglavnom bile usmjerene prema operaterima, koji su na taj način mogli umanjiti troškove plasmana svojih roba i usluga prema korisnicima u područjima gdje je komercijalno neisplativo razvijati brze mreže. “Novi program uvodi kvalitativnu promjenu pristupa tako što se umjesto potpore za uvođenje širokopojasnog pristupa nudi potpora koja se primjenjuje na cijeli ‘širokopojasni’ ekosustav, odnosno na cijeli lanac koji uključuje pristup, usluge, aplikacije i opremu”, navode u HAKOM.Dodaju da novi način dodjele potpora kao ekosustav ne prepoznaje samo pristup već brzu mrežu, usluge visoke raposloživosti, za korisnike relevatne aplikacije te korisnike s dostupom do relevantnih usluga.U praksi novi program potpora, među ostalim, znači da HAKOM pomaže gradovima i općinama da nauče i pokriju troškove priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU za gradnju optičkih mreža. Prema podacima slovenskog telekomunikacijskog regulatora APEK-a tamošnje su lokalne zajednice povukle gotovo 80 milijuna eura za takve projekte. Štoviše, zbog krize u APEK-u tvrde da su tijekom prošle i ove godine praktički sve investicije u optičke mreže u Sloveniji bile financirane isključivo na taj način, odnosno da drugih investicija u telekomunikacijske mreže gotovo da nije bilo.U Hrvatskoj je dobar primjer takvih novih optičkih mreža, kakve želi financirati EU, ona u naselju Sopnica u Zagrebu. Zbog toga na sličnim projektima već rade Rovinj, Krk, Opatija i Rijeka. Split je jedan takav projekt nedavno realizirao s CARNetom i isplatio tu investiciju u šest mjeseci.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu