EN DE

Hagström: Hrvatska ima snažnu potporu međunarodnih poslovnih krugova

Autor: Darko Bičak
16. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Mikael Hagström, predsjednik Izvršnog odbora Američke gospodarske komore pri Europskoj uniji, govori o Hrvatskoj iz perspektive američkih gospodarstvenika

Američka gospodarska komora je institucija koja promiče suradnju američkih i domicilnih kompanija. U Hrvatskoj okuplja 160 američkih, međunarodnih i domaćih tvrtki. O viđenju Hrvatske iz američkog stajališta kao i o globalnoj investicijskoj klimi razgovarali smo s Mikaelom Hagströmom, predsjedavajućim Izvršnog odbora Američke gospodarske komore pri Europskoj uniji i izvršnim potpredsjednikom tvrtke SAS Institute za Europu, Bliski istok, Afriku i Aziju i Pacifik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Gdje vidite mogućnost za suradnju hrvatskih i američkih tvrtki?
U mojem sektoru, sektoru informacijske tehnologije, smatramo da Hrvatska ima mnoštvo mogućnosti za rast i za bolje usluge klijentima u bankarskom, maloprodajnom, ili telekomunikacijskom sektoru, ali isto tako i u javnom sektoru. U tom smislu, ako hrvatska Vlada sve više koristi napredna, inteligentna rješenja informacijske tehnologije, to je bitan korak u pomaganju državi da izađe iz krize još jača. Živimo u svijetu informacija, te se taj tsunami podacima kojega smo svjedoci neće uskoro zaustaviti.

Američka gospodarska komora je institucija koja promiče suradnju američkih i domicilnih kompanija. U Hrvatskoj okuplja 160 američkih, međunarodnih i domaćih tvrtki. O viđenju Hrvatske iz američkog stajališta kao i o globalnoj investicijskoj klimi razgovarali smo s Mikaelom Hagströmom, predsjedavajućim Izvršnog odbora Američke gospodarske komore pri Europskoj uniji i izvršnim potpredsjednikom tvrtke SAS Institute za Europu, Bliski istok, Afriku i Aziju i Pacifik.

Gdje vidite mogućnost za suradnju hrvatskih i američkih tvrtki?
U mojem sektoru, sektoru informacijske tehnologije, smatramo da Hrvatska ima mnoštvo mogućnosti za rast i za bolje usluge klijentima u bankarskom, maloprodajnom, ili telekomunikacijskom sektoru, ali isto tako i u javnom sektoru. U tom smislu, ako hrvatska Vlada sve više koristi napredna, inteligentna rješenja informacijske tehnologije, to je bitan korak u pomaganju državi da izađe iz krize još jača. Živimo u svijetu informacija, te se taj tsunami podacima kojega smo svjedoci neće uskoro zaustaviti.

Kako ocijenjujete poslovno okruženje u Hrvatskoj?
Hrvatska se nalazi u ključnom trenutku procesa pridruživanja EU, te vas uvjeravam da međunarodni poslovni krugovi pružaju snažnu podršku tome. Unatoč teškim gospodarskim vremenima, vjerujem da Hrvatska ima mnoge razloge zbog kojih bi bila privlačno odredište ulagačima. Imate dobar geografski položaj, prirodne resurse, solidnu infrastrukturu, kao i obrazovanu radnu snagu. Preostala područja su na dohvat ruke – jasniji pravni okvir za poslovanje, transparentnost, antikorupcija te učinkovita birokracija.

Mislite li da će biti više prigoda za suradnju američkih i hrvatskih tvrtki nakon ulaska Hrvatske u EU?
Zasigurno, jer kompanije i poslovanje zahtijevaju predvidljivost, mjerljiva tržišta i kompetitivnu radnu snagu. Jedna od najvećih prednosti EU je unutrašnje tržište koje funkcionira od 1992., a usmjereno je na olakšano slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi, te je donijelo iznimne mogućnosti i koristi tvrtkama, potrošačima i građanima. Čak i na takvom nesavršenom tržištu, koju činjenicu priznaje i Europska komisija, sudjelovanje Hrvatske kao punopravnog člana unutrašnjeg tržišta će biti plus za državu. Osim toga, jedna od ključnih privlačnih značajki europskog tržišta za američke tvrtke je stabilnost pravnog okvira u poslovanju, što je ključno kada govorimo o privlačenju stranih ulaganja.

Kako biste usporedili poslovno okružje Europe s drugim svjetskim regijama?
Ne dvojim da se svijet brzo mijenja, te da gospodarstva u nastajanju igraju sve važniju ulogu u svjetskom gospodarstvu zahvaljujući veličini njihove populacije, osjećaju dinamike, apetitu za rast i rizike, te, najvažnije od svega, želji za inovacijama. No, moramo biti svjesni da transatlantska ekonomija i dalje ostaje najvibrantnije gospodarsko područje svijeta, te će tako i ostati još mnogo godina zahvaljujući dubokim i povijesnim ekonomskim poveznicama. Primjerice, američke tvrtke su uložile u Kinu 26,4 milijarde dolara između 2000. i 2008. godine, što je manje od američkog ulaganja u Belgiju, i polovina američkih ulaganja u Irskoj. Ali jasno je da Europa treba odraditi bolji posao kako bi iskoristila u potpunosti svoj ljudski kapital i inovacijske mogućnosti dočim konsolidira javne financije i ostvaruje veću povezanost i kompetitivnost svojih 27 zemalja članica. Europa mora poboljšati svoj sustav inovacija. Zamjećujem trenutačno najveće povećanje broja inovacija koje potječu iz Azije, a Europa mora učiti na temelju trenutačnog razvoja događaja u zemljama poput Indije, Kine i Južne Koreje, ili će inače njezina gospodarstva nastaviti gubiti korak s ostatkom svijeta.

Poslovno okruženje

Koje europske države su, s američkog stajališta, najbolje za poslovanje i zašto?
Kada razmatramo brojke, prva dva najbolja odredišta za američka ulaganja od 2000. su Nizozemska i Velika Britanija. Općenito, američka ulaganja u Europi iznose 1,2 bilijuna dolara i izravno podržavaju 4,8 milijuna radnih mjesta u Europi. Ključno je pitanje kako će se europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, pripremiti kako bi se suočile sa sve složenijom ekonomskom situacijom.

Autor: Darko Bičak
16. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

mogu oni htjeti, ali neće im osječani dati, uvijek je to u hrvatskoj ista priča.

Na dobrom smo puti. Ameri hoče uložit u Osijek 100njak mil usd za izgradnju tvornice etanola.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close