Jedna od najvećih geoinformatičkih kompanija u Europi, hrvatska Gisadata, lani je ostvarila rast prihoda od 43,9 posto na 79,18 milijuna kuna. Rast ove domaće kompanije sa sjedištem u Zagrebu potaknut je sve većom potražnjom za geoinformatičkim sustavima na svjetskoj razini. Međutim, Gisdata ima još jednog aduta u rukavu. Za razliku od većine hrvatskih IT tvrtki koje svoju budućnost vide u širenju poslovanja na jugoistok, Gisdata već niz godina svoje proizvode plasira u zemlje EU i SAD. Prošla je godina za tu kompaniju bila prijelomna jer je premjestila svoj fokus na Europu te regiju EMEA. “Gisdata je u 2006. godini zatvorila svoje predstavništvo u Washingtonu i otvorila ga u Londonu. Time smo se usmjerili na regiju EMEA u kojoj se nalazi većina od naših 4000 korisnika. Drugi je razlog bio taj što Europa postaje jedna velika cjelina s visokim stopama rasta u geoinformatici, a Gisdata je jedna od najvećih geoinformatičkih tvrtki u Europi”, izjavio je Boran Lončarić, predsjednik Uprave tvrtke Gisdata. On pojašnjava da se nisu u potpunosti povukli s američkog tržišta. Tamo, naime, prodaju svoj GIS softver američkim akademskim institucijama. No američko tržište za ovu je hrvatsku kompaniju sa 120 zaposlenika i dalje prevelik zalogaj. Glavni razlog su jeftini indijski programeri koji kontinuirano ruše cijene IT usluga i proizvoda u SAD-u. S ove strane Velike bare, tvrdi Lončarić, isplativih GIS poslova ima na pretek bez obzira na konkurenciju.

Primjerice, britanska geoinformatička kompanija ESRI ima šest puta veći prihod od Gisdate, ali i dalje bilježi vrlo visoke stope rasta. Lončarić pojašnjava da je to stoga što su tvrtke informatizirale poslovanje, ali ga još nisu dovoljno kvalitetno povezale s prostorom u kojem svakodnevno rade. U Hrvatskoj je Gisdata napravila GIS sustav za nadzor ribarske flote u Jadranu, održavanje hrvatskih nacionalnih parkova praćenjem lokacija na kojima se nalaze određena prirodna blaga i GIS sustav za Ministarstvo unutarnjih poslova koji može analizirati na kojim se lokacijama i kako često događaju prekršaji i zločini. U privatnom sektoru uspješno posluje s Vipnetom i T-Mobileom na uslugama geolokacije korisnika i personaliziranje ponude te optimizaciji logistike za Luru. “Kao što nismo orijetnirani na prodaju u jednoj zemlji, tako nismo orijentirani na jednu industriju. Gisdata svoje prihode ostvaruje u području e-Uprave, okoliša, telekoma i medija, prometa i logistike, poslovnih rješenja i energetike i infratrastrukture. No teško je procijeniti gdje će se još pojaviti potreba za GIS sustavima. Primjerice, nitko nije mogao predvidjeti da će u Austriji danas postojati fitocenološka služba koja putem GIS sustava nadzire zdravlje bilja”, zaključio je Lončarić.

Još se čeka ‘Uređena zemlja’

Predsjednik Uprave tvrtke Gisdata nije želio komentirati najveći geoinformatički javni natječaj u Hrvatskoj, koji je pobudio kontroverzu nakon što su DGU i EBRD u njemu zatražili da prijave mogu napraviti samo tvrtke koje su unazad tri godine imale prosječne prihode od 15 milijuna eura. Gisdata, naime, iako jedna od najvećih geoinformatičkih tvrtki u Europi ne zadovoljava taj uvjet. Međutim, Boran Lončarić kaže da i u svijetu na takve natječaje izlaze konzorciji, a ne pojedinačne tvrtke te da su se u obliku konzorcija prijavili na natječaj. Podsjetimo, cilj projekta “Uređena zemlja” je informatički povezati zemljišne i katastarske knjige kako bi se svi građevinski papiri mogli dobiti na jednom mjestu. Sličan projekt već je zaživio u Srbiji.