Mnogi su prvi put čuli za Centrometal iz Macinca pokraj Čakovca kad je njegovog direktora Davora Zidarića Croma proglasila menadžerom godine 2007., dok je manje poznato da se jedino u njegovu obiteljskom poduzeću, koje vodi s bratom Tihomirom, proizvode peći na drvni otpad, pelete. Centrometal je osim toga i najveći proizvođač spremnika koji se koriste u solarnoj energiji te proizvodi sve moguće specijalne kotlove na biomasu, među kojim i na drvni otpad.

Inozemna potražnja
U Hrvatskoj ima već šest proizvođača peleta, no oni su zajedno s Centrometalom “osuđeni” na izvoz. Razvijenog tržišta ovdje nemaju iako se deklarativno već dugo promiče zaokret u energetskoj i gospodarskoj politici u smislu da se umjesto planiranih velikih elektrana pa i nuklearke valja okrenuti vlastitim i obnovljivim izvorima. Jedna od tih alternativa svakako su i kogeneracijski uređaji na obnovljive izvore koji će kao gorivo koristiti biomasu, sunčanu energiju, vjetar ili biogorivo. Kotlove na pelete Centrometal radi već tri godine i prodao ih je tisuću, uglavnom kućnih sistema za centralna grijanja do 40 kW iako sustave mogu koristiti i dječji vrtići te manji industrijski pogoni jer se rade i do 500 kW. U Macincu se proizvode i specijalni kotlovi na ulje ili plin od 18 do 2500 kW za potrebe industrije kao i kotlovi na ostali drvni otpad, sječku i brikete. Prvi se put ove zime Centrometal grije na pelete proizvedene u ViševicaKompu. U 2009. planiraju proizvesti oko 3000 takvih sustava, ali će masovnija upotreba peleta, prema njihovim prognozama, biti tek za dvije-tri godine.

Zidarić napominje da su, doduše, nešto radili i za domaće kupce, ali zna da je tih kotlova isporučeno više za francusko nego hrvatsko tržište. Ipak ih ugodno iznenađuje zanimanje kupaca u Dalmaciji gdje nema plina i gdje su alternative električna struja ili loživo ulje. No na zapadu Europe najnoviji sustavi na pelete su među najtraženijim, dok su oni na ulje i plin u drastičnom padu. Nije samo energetska kriza tomu razlog, tumači Zidarić, nego i subvencije koje daju pojedine države čak i privatnim osobama pri kupnji peći. Konkretno, kod ugradnje opreme s odgovarajućim atestima država vraća 40 posto ukupnih troškova od kupnje peći do njihove montaže, a daleko najnapredniji su po njemu u tome u Austriji. Konačna cijena za cijeli sustav grijanja na pelete u Hrvatskoj za obiteljsku kuću stoji oko 22.000 kuna. Međutim, za nekog tko već ima centralno grijanje s kotlom na kruto gorivo, sustav za pelete je jeftiniji i stoji oko 14.000 kuna. Kad se uvodi, primjerice, centralno grijanje na plin, onda je ono nešto skuplje od peleta jer potrošač mora platiti i priključak. Dvije tone peleta zamjenjuje tisuću litara ulja. Tona peleta u nas je oko 180 eura, a u Austriji oko 210, dok prosječna obitelj treba za sezonu oko 4 tone peleta.

Snažna ekspanzija
Nedavno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen projekt Change, namijenjen podizanju svijesti u korištenju energije kod malih i srednjih poduzetnika te pronalaženju načina smanjenja troškova poslovanja kroz različite nove programe. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta tada je rekla da je vrijeme jeftine energije iza nas i do 2020. godine obveza je zemalja članica EU osigurati 20 posto udjela iz obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji energije, a za to je određeno i vrijeme prilagodbe. Hrvatska inače troši oko 12 posto više energije po jedinici BDP-a od prosjeka članica EU te je važno poboljšati energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji, poručili su s govornice HGK. Bude li tako, onda će Centrometal imati i ovdje posla, a i sadašnja reklamna poruka na njihovoj web stranici na tom je tragu. “Tražite li komponente za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode, bilo uz pomoć plina, loživog ulja, krutog goriva, biogoriva ili možda solarne energije, ovo je prava stranica za Vas jer Centrometal godinama gradi svoj put u sam vrh hrvatskih proizvođača termotehničke opreme.” Prvi vlasnik i osnivač obrta bio je Karlo Zidarić koji je 1965. godine otvorio radionicu za montažu i održavanje sustava centralnog grijanja, a nakon 40 godina posvećenih razvoju tehnike grijanja preminuo je 2006. godine, ostavivši sinovima ime i dobro uhodane poslove. Tradicionalna marljivost Međimuraca, koju Zidarići znaju cijeniti jer je neto plaća veća od 7000 kuna, uz suradnju sa znanstvenim institucijama, posebice Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, rezultirali su snažnom ekspanzijom posljednjih godina. Tvrtka danas zapošljava 168 ljudi, ima vlastiti razvoj temeljen na domaćoj pameti, centar za izobrazbu, ispitnu stanicu, moderan tehnološki park i razgranatu servisnu službu. Osim toga kvalitetu proizvoda i poslovanje jamče uvedeni sustav osiguranja kvalitete, a plasman na mnoga tržišta Europe osiguravaju im certifikati o sukladnosti koje posjeduje svaki njihov proizvod. Danas se posluje na mnogim europskim tržištima te u SAD-u i Rusiji, a u pet od njih imaju organiziranu vlastitu servisnu službu.

Stalna ulaganja
Davor Zidarić se odmah nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u očevu obrtu za izvođenje instalacija centralnog grijanja i vodovoda, tada jednog od prvih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Davor je odrastao u tom okruženju te je prošao sva radna mjesta, od radnika u pogonu do komercijale, a umirovljenjem svog oca 1998. imenovan je direktorom, dok je brat Tihomir postao tehnički direkotr. Centrometal d.o.o je osnovan 1990. i polako napušta instalaterske radove te se okreće vlastitoj proizvodnji kotlova za centralno grijanje. Počeci su bili mukotrpni, tržište zbog rata prilično suženo, a nemogućnosti kreditiranja usporavale su razvoj. Krajem devedesetih kreće nagli razvoj, i od brojke od 47 zaposlenih ubrzo se približavaju današnjoj, a ondašnji ukupan prihod od 15 milijuna kuna u prošloj godini već doseže 151,558.000 kuna. Tvrtka stalno ulaže u suvremene tehnologije, proširuje proizvodni asortiman i sigurno je u vrhu najnovijih trendova u istraživanju i iskorištavanju drvne biomase te obnovljivih izvora energije. Prema riječima Zidarića, ove godine planiraju proizvesti ukupno 23.000 kotlova i 10.000 spremnika. Najviše će biti, oko 70 posto, kotlova na kruta goriva, a toliki je isto postotak izvoza.