Hrvatski fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva raspisali su natječaj za prikupljanje ponuda za pilot projekte korištenja sunčeve energije i ukapljenog naftnog plina u javnom sektoru na otocima. Cilj je natječaja, koji je otvoren do 16. rujna, realizirati najmanje jedan ogledni, energetski učinkoviti i financijski prihvatljivi pilot projekt korištenja ovih izvora energije u svakoj od sedam županija koje imaju otoke.

Pomoć države
Pravo na dodjelu ukupno šest milijuna kuna imaju jedinice područne i lokalne samouprave, ali tek ako ulože i vlastita sredstva. Fond može osigurati novac u iznosu do 60 posto zaokružene financijske konstrukcije ulaganja i ne više od 850.000 kuna po projektu. Dakako, tko namjerava ući u projekt važna mu je svaka kuna, ali ovo je tek kap u moru budući da će se u Hrvatskoj morati do 2025. godine uložiti deset milijardi eura u dostizanju standarda EU u području zaštite okoliša. Prema zakonu, do 31. prosinca 2010. godine, minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste uz sunce i druge obnovljive izvore energije morat će iznositi 5,8 posto u ukupnoj potrošnji struje. Najčešći razlozi za slabu iskoristivost sunčeve energije su u nepoznavanju tehnologije te pogrešnom mišljenju kako je to skupa investicija. No poznavatelji tvrde da i u nas postoji nekoliko vrhunskih proizvođača solarnih kolektora, a rok otplate uložene investicije, ovisno o vrsti tehnologije, kreće se od pet do sedam godina.

U Dubrovačko-neretvanskoj županija je 230 sunčanih dana u godini i 60 posto vjetrooptimalnih potencijala, ali potpuno neiskorištenih. Zoran Katić, vlasnik malog hotela Vicko u Starigradu Paklenica, pohvalio se da imaju više sunca od Hvara, što je bio razlog da su prvi počeli još prije rata s korištenjem sunca kao energije. Danas imaju dva hotela s tri i četiri zvjezdice sa solarnim stanicama, šest bojlera od tisuću litara za vodu i grijanje, a pripremaju kao alternativu umjesto struje uvesti plin. Za ovaj sistem su usavršavali i koristili beskamatni kredit od Fonda, ali investicija se još nije isplatila. Troškove energije smanjili su za 55 posto, rekao je Katić, a rade dalje nove projekte u zaštiti okoliša. U korištenju sunčeve energije Fond financira mjerenja, odnosno određivanje energetskog potencijala te pretvorbu sunčeve energije u toplinu i u električnu energiju. Do sada je za ukupno 13 projekata korištenja sunčeve energije odobreno 5,2 milijuna kuna. Osim Vicka, još nekoliko manjih hotela koristi sunčevu energiju bez pomoći Fonda koji je svojedobno proveo energetske preglede u 124 hotela kako bi se utvrdila upotreba energetski učinkovitih tehnologija.

Bolji standard
Od pregledanih hotela osam ih je imalo sunčane kolektore od čega se šest odnosilo na toplinski sunčani kolektor za vodu, a dva su imala kolektore i za potrebe grijanja. Marija Šćulac Domac, voditeljica ovih projekata u Fondu, spominje kako su troškovi energije u ukupnim troškovima rada hotela između tri i šest posto. Energetika je bitan dio poslovanja u turizmu i potrebe za njom rastu zbog, kako je rekla, velikog broja turista te rasta standarda u objektima. Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela, smatra da su gosti često voljni pristati i na veće cijena usluga kad je u pitanju zaštita okoliša, ali za uvođenje obnovljivih izvora energije potrebna su znatna financijska sredstva zbog čega očekuju potporu nadležnog ministarstva i drugih institucija.

Primjeri odobrenih projekata Fonda za zaštitu okoliša u korištenju sunčeve energije:

(Za ukupno 13 projekata odobreno 5,2 milijuna kuna)

Sunčeva energija za toplu vodu i grijanje (9 projekata):
Primorsko-goranska županija (Psihijatrijska bolnica Rab, Dom za starije i nemoćne osobe Kantrida u Rijeci), Zadarska županija (Opća bolnica), Južni Jadran d.o.o. Metković, Chrom d.o.o. Zagreb, Brodica d.o.o. Punat, Marina Punat d.o.o. Punat, Hotel Borovnik d.o.o. Tisno, Hotel Vicko d.o.o. Starigrad Paklenica.

Fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije (4 projekta):
Grad Zadar – javna rasvjeta, Nacionalni park Paklenica, Park prirode Velebit i Nacionalni park Risnjak – Crni Lug

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz