U sadašnjoj ekonomskoj situaciji u svim regijama diljem europskoga kontinenta postaje sve važnije učinkovito koristiti resurse – možda važnije nego prije. Energija je možda najvažniji resurs kojim se moramo koristiti što učinkovitije – i to ne samo na strani njezine potražnje već je to izuzetno važno raditi i na strani njezine ponude, u sustavima proizvodnje i opskrbe. Drugim riječima, moramo povećati učinkovitost sustava kojima stvaramo i distribuiramo električnu energiju i grijanje. Dobrobiti koje europsko društvo može ostvariti povećanjem učinkovitosti u opskrbi energijom su brojne, počevši od nižih troškova proizvodnje energije, rasta zaposlenosti, smanjenja emisije stakleničkih plinova i manje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Energetska učinkovitost možda je najvažniji izvor energije u Europi.

Fosilna goriva
Većina zemalja članica Europske unije ne nalazi se na putu postizanja minimalnih zahtjeva za štednjom energije – cilja koji je postavljen u Energetskom planu 2020. Tri su stupa od kojih se sastoji strategija zacrtana u planu Energija 2020.: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnim kapacitetima na 20% i povećanje energetske učinkovitosti za 20%. Najmanji napredak postignut je upravo u posljednjem stupu. Zapravo je EU sada na putu ostvarenja tek polovice svojeg cilja od 20-postotnog povećanja energetske učinkovitosti. Možda je upravo zbog toga energetska učinkovitost postala tema sve većeg interesa. Usto napori zemalja EU u poboljšavanju energetske učinkovitosti do sada su se uglavnom usmjeravali na poboljšanje korisničke (ili potražne) strane učinkovitosti i uglavnom su se ignorirale mogućnosti smanjenja velikih gubitaka energije koji se svaki dan događaju u njezinoj proizvodnji i distribuciji (ili na strani ponude, tj. opskrbe). Zapravo većina energije koja se troši na proizvodnju energije ne pretvara se u samu energiju. Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku (International Energy Agency – IEA) prosječna globalna učinkovitost tradicionalnih načina proizvodnje energije koji se koriste fosilnim gorivima iznosi tek 35 do 37 posto. Tijekom proizvodnje energije uporabom fosilnih goriva gotovo dvije trećine se izgubi u obliku topline. Prijenos energije i njezina distribucija rezultira s dodatnih 9 posto gubitaka. Oboružana tom spoznajom i suočena sa sve starijom energetskom infrastrukturom na cijelom kontinentu Europska komisija je u ožujku prošle godine prihvatila “Plan energetske učinkovitosti”. Cilj je tog plana smanjiti primarnu potrošnju energije za 20 posto do 2020. Plan energetsku učinkovitost prepoznaje kao jedan od troškovno najučinkovitijih načina osiguranja pouzdane opskrbe energijom, smanjenja stakleničkih plinova i kao ključni korak k ostvarenju dugoročnih ciljeva EU kad su u pitanju energija i borba protiv klimatskih promjena.

Budući da se 30 posto ukupne energije u EU troši u samom energetskom sektoru za proizvodnju i distribuciju električne energije i topline, jasno je da uz mjere povećanja učinkovitosti na strani potražnje moramo prihvatiti i strategije i mjere koje djelotvorno poboljšavaju učinkovitost na strani ponude energije – u onom dijelu koji se bavi njezinom proizvodnjom i opskrbom. Energetska učinkovitost opskrbe predstavlja velik i do sada neiskorištavan rezervoar prilika za europsko društvo i njegovu energetsku industriju jer može dramatično poboljšati performanse postojećih postrojenja za proizvodnju energije i pomoći državama članicama u boljem upravljanju prirodnim resursima te istodobno povećati njihovu sposobnost ispunjavanja sve veće potražnje za energijom. Nedavna analiza primarnih dobrobiti od ušteda energije koje se mogu postići prihvaćanjem tehnologija poboljšanja učinkovitosti opskrbe energijom u Francuskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, koju je provela organizacija Delta Energy & Environment, zaključuje da “mjere povećanja učinkovitosti opskrbe energijom mogu znatno pridonijeti postizanju ciljeva EU u smanjenju ugljičnog dioksida i u ostvarenju primarnih ušteda energije”. Delta procjenjuje da u tim trima članicama veća učinkovitost opskrbe energijom može pridonijeti s barem 18% ukupnog cilja od 20% smanjenja emisije ugljičnog dioksida i najmanje 23% od općeg cilja smanjenja projektirane potražnje za energijom od 20% (Delta Report).

Distribucija i proizvodnja
Energetska učinkovitost na strani opskrbe jednostavno znači uporabu manje količine energije za proizvodnju iste količine električne energije. To znači da se veći postotak energije koja se troši za proizvodnju električne energije zapravo pretvara u struju ili iskoristivu toplinu. Učinkovitost opskrbe uključuje i poboljšanja mehanizama i procesa koja trebaju povećati performanse prijenosa i distribucije električne energije do krajnjega korisnika. Postoji potencijal za znatna poboljšanja u opskrbi energijom i dobra je vijest da su se mnoga rješenja koja su sada na raspolaganju za povećanje učinkovitosti opskrbe energijom već dokazala – troškovno su djelotvorna. Riječ je o pouzdanim tehnologijama koje su već komercijalno instalirane. Važnost energetske učinkovitosti prepoznala je i hrvatska Vlada. Ministar graditeljstva i prostornog planiranja predstavio je plan ulaganja na temelju kojeg će Vlada ove godine uložiti milijardu kuna u poboljšanje energetske učinkovitosti u 500 objekata od javnog interesa. To znači da će veća energetska učinkovitost smanjiti potražnju za energijom i smanjiti potrebe za uvozom energije. Isto tako to će ulaganje imati pozitivan utjecaj na zapošljavanje jer poboljšavanje energetske učinkovitosti stvara nova radna mjesta. Iako se puni potencijal mnogih od tih tehnologija tek treba ostvariti, prednosti koje donose mjere poboljšanja učinkovitosti opskrbe energijom svakoga su dana sve jasnije pa se sada nalazimo u položaju u kojem to znanje možemo potpuno iskoristiti. Kao što je razjašnjeno Deltinim izvještajem, postoji širok raspon inovativnih i praktičnih energetskih tehnologija koje nam mogu pomoći da se usmjerimo k ostvarenju veće učinkovitosti opskrbe.

Primjerice, prijelaz s ugljena na prirodni plin kao glavno gorivo, optimizacija operativne učinkovitosti elektrana, proširenje uporabe kombiniranih generatora za struju i grijanje, primjena rješenja za pametnu električnu mrežu čime se poboljšava upravljanje energijom i zahvaća toplina koja se u elektranama i drugim industrijskim procesima inače gubi, a može se konvertirati u električnu energiju. Iako se, dugoročno gledano, nove elektrane koje se temelje na obnovljivim izvorima energije i čišćim gorivima trebaju graditi po cijeloj Europskoj uniji kako bi zamijenile dotrajalu mrežu elektrana koje pretežno koriste ugljen, tehnologije poboljšanja učinkovitosti opskrbe energijom mogu poslužiti kao prijelaz koji gradimo danas kako bi nas doveo do energetski učinkovite Europe sutra. Na primjer, kombinirane plinske elektrane (CCGT – combined-cycle gas turbine) učinkovitije su od elektrana koje rade na ugljen jer troše puno manje goriva u proizvodnji električne energije. Tipična operativna učinkovitost nove elektrane s kombiniranim plinskim turbinama iznosi 50 posto, a 25 godina stara elektrana na ugljen ima operativnu učinkovitost od 35 posto ili manju. Budući da troše manje goriva koje koriste na čišći način, CCTG elektrane proizvode upola manje ugljičnog dioksida po proizvedenom kilovatsatu energije nego elektrane koje rade na ugljen. U nekim regijama istočne Europe nove kombinirane elektrane na plin mogu smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i poboljšati energetsku učinkovitost zamjenom ostarjelih generatora koji rade na ugljen, i to bez potrebe za gradnjom novih elektrana (EurActiv, 8/19/11.)

Kapitalna ulaganja
Ulaganje u poboljšanje učinkovitosti opskrbe energijom strateški je imperativ u stvaranju učinkovitijih načina iskorištavanja izvora energije i bolje distribucijske infrastrukture u Europskoj uniji. Dosezanje cilja od 20% uštede energije koji je postavljen u “Planu energetske učinkovitosti” iz 2011. zahtijevat će europski pristup – koncentrirani i kolektivni napor u kojem će sve regije i države članice imati zajedničko shvaćanje ključnih čimbenika tranzicije prema visokoučinkovitom energetskom sustavu s niskom emisijom ugljičnog dioksida. Kako bi se poboljšala učinkovitost opskrbe energijom, bit će potrebna kapitalna ulaganja. Gledano dugoročno, ulaganja koja se učine odmah manje će stajati jer će dobici u učinkovitosti početi donositi dividende u obliku nižih cijena goriva, veće pouzdanosti dostave energije, rastu zaposlenosti i otvaranju tržišta za nove proizvode i usluge. Regije diljem Europe mogu igrati važnu ulogu u stvaranju zamaha koji će dovesti do novog osjećaja kolektivne odgovornosti jer će financijska rješenja zahtijevati mješavinu javnih i privatnih ulaganja. Jasno definirano energetsko zakonodavstvo i politika na razini Unije i samih država članica mora osigurati poticaje koji će ohrabriti privatna ulaganja. Iako se još raspravlja o pojedinostima, energetska učinkovitost široko je prepoznata kao najjeftinije i najbrže sredstvo postizanja ušteda u uporabi energije i kao način kojim se bolje iskorištavaju resursi i dobivaju ekonomske i ekološke dobrobiti. Međutim, prosječna učinkovitost kapaciteta za generiranje energije u Europskoj uniji danas je znatno niža nego što je to kod najboljih dostupnih tehnologija. Cilj je da dobavljači energije izvedu ulaganja u povećanje učinkovitosti opskrbe, dramatično poboljšaju radni učinak elektrana, smanje emisiju ugljičnog dioksida i poboljšaju upravljanje resursima, a pri tome održe i sposobnost ispunjavanja potražnje za energijom.

Cristiano Tortelli, predsjednik i izvršni direktor tvrtke GE Energy za srednju i istočnu Europu, Rusiju i regiju CIS

Novi izazovi

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Energetske smjernice 2050.
Istražujući s kojim će se izazovima Europska unija morati suočiti u postizanju cilja smanjenja stakleničkih plinova na 80 do 95 posto stanja iz 1990., što treba učiniti najkasnije do 2050. godine, i u istodobnom poboljšavanju pouzdanosti dostave energije po pristupačnim cijenama. Energetske smjernice 2050. koje je definirala Europska komisija zaključuju da se europski ciljevi postizanja energetske učinkovitosti moraju usmjeriti na prilike u kojima se tražena učinkovitost može pronaći na bilo kojemu mjestu energetskog lanca vrijednosti, među kojima je i poboljšanje učinkovitosti opskrbe energijom. Taj pristup rezultirat će većom proizvodnjom energije uz manje korištenje primarnih i drugih prirodnih izvora energije. Učinkovitiji europski energetski sektor može pomoći Europi i Europljanima da postignu više s manje umjesto da se stalno moraju boriti s načinom života u kojem moraju postizati manje sa sve manje resursa. Kako se EU bude kretala prema budućem energetskom sustavu s niskom emisijom ugljičnog dioksida, učinkovitost opskrbe energijom možda će biti naš najvažniji energetski resurs, a on nam se nalazi nadohvat ruke.