Grupacija Eko-Flor Plus d.o.o. iz Donje Zdenčine kod Jastrebarskog najbrže je rastuća privatna tvrtka u Hrvatskoj na području skupljanja, sortiranja i deponiranja komunalnog otpada. U protekle dvije godine ostvarila je rast prihoda od 354 posto što u konkretnim brojkama znači da je 2003. godine ostvaren ukupni prihod od 7,8 milijuna kuna, a 2005. je uprihođeno 36,8 milijuna. U istom razdoblju je porasla i aktiva tvrtke sa 7,2 milijuna tijekom 2003. na 45,5 milijuna kuna u protekloj godini. U tri godine je broj zaposlenih povećan sa 29 na njih više od 90, a dobit prije oporezivanja s oko milijuna na 7,2 milijuna kuna. Proteklo vrijeme bilo je u Eko-Floru i razdoblje velikih investicija pa je tako samo tijekom 2005. godine vrijednost investicija dosegla 12,5 milijuna kuna.

Zlatna kuna
Za svoje vrhunske poslovne rezultate Eko-Flor Plus je protekolg tjedna nagrađena Zlatnom kunom Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb kao najbolje srednje veliko trgovačko društvo u Zagrebačkoj županiji. Tvrtka je kao obrt za skupljanje, sortiranje i prijevoz komunalnog otpada nastala 1997. godine, da bi 2001. obrt prerastao u tvrtku koja se ubrzano razvijala do današnjeg statusa uvažavajućeg čimbenika u gospodarenju otpadom, s tendencijom daljnjeg rasta, kako navode vodeći ljudi ove komunalne tvrtke. Eko-Flor Plus d.o.o. je obiteljska tvrtka čiji su vlasnici i predsjednici Uprave braća Josip i Ilija Špikić. Osim komunalnog otpada, Eko-Flor se počeo baviti i svim ostalim otpadom pa tako zauzima i istaknuto mjesto u segmentu odvojenog skupljanja sekundarnih sirovina, čišćenju separatora, mastolovaca, pražnjenju septičkih jama i prijevozu rabljenih motornih ulja, kompostiranju neopasnog otpada, održavanju zelenih površina, sanaciji i održavanju odlagališta otpada, kao i svim ostalim uslugama vezanim uz gospodarenje otpadom. Danas ta tvrtka ima više od 100 vozila različite namjene kojima može zbrinuti gotovo svaki otpad. Odvozom komunalnog otpada putem Eko-Flora danas je obuhvaćeno više od 400 tisuća privatnih korisnika, a uz to i više od 2000 pravnih osoba i institucija su korisnici njihovih usluga. Krajem 2005. godine, investiranjem u kompostaru u Kloštar Ivaniću, Eko-Flor Plus počinje proširivati svoju poslovnu ponudu i na uporabu neopasnog otpada. Otprilike u isto vrijeme osniva se i tvrtka Eko-Ritam koja proširuje ponudu tvrtke i u segmentu prijevoza rabljenih motornih ulja, pražnjenja septičkih jama, čišćenja i održavanja separatora i mastolovaca.

Servis
Od 2006. godine unutar grupacije je otvoren i servis za komunalna vozila, odjel za usluge dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a dio poslovnog sustava Eko-Flor Plus postaje i tvrtka Müll – Trans. Od 2003. godine ova kompanija ima svoju podružnicu i u Makedoniji s kojom planira ostvariti slični razvojni bum kao i u Hrvatskoj. U Eko-Floru objašnjavaju da se s povećanjem usluga za njhovu grupaciju šiti i tržište na kojem djeluju, od lokalnog preko regionalnog pa do cjelokupnog hrvatskog tržišta. Tvrtka tako danas ima oko 50 koncesija za odvoz otpada u gradovima i općinama na području osam županija. Braća Špikić su u povodu dobivanja Zlatne kune HGK – Komore Zagreb kazali kako u njihovoj tvrtki nije sve to bilo tek slučaj, već rezultat razvojne vizije i spremnosti da se ona u stvarnosti i provede. Cilj im je u skoroj budućnosti zauzeti vodeće mjesto u regiji.

Bacano 20 milijuna eura godišnje

Do donošenja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu u Hrvatskoj se nitko nije sustavno brinuo o odvajanju i zbrinjavanju otpada koji je moguće reciklirati. Potkraj 90-ih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj je procijenjena ukupna godišnja količina od 320.000 tona ambalažnog otpada. Specifična godišnja količina bila je oko 72 kg po glavi stanovnika. Prema analizi zagrebačkog FSB-a, težinski udio ambalaže u komunalnom otpadu je oko 25%. Do donošenja pravilnika u otpadu je završavalo oko 15 tisuća tona pet-ambalaže čija proizvodnja stoji 15 milijuna eura godišnje. Taj otpad je trebalo pokupiti i spremiti na odlagalištu što je stajalo nekoliko milijuna, čime se dođe do 20 milijuna bačenih eura godišnje.