Dubrovnik je izgrađen u 7. stoljeću. Po povijesnim izvorima u Dubrovniku je već u 9. stoljeću razvijeno pomorstvo i brodarstvo. U to vrijeme, kao i kroz naredna stoljeća postojanja Dubrovačke Republike, temelj privrednog razvoja Dubrovnika činili su pomorstvo i trgovina te obrti.

Trgovalo se rudarskim, poljodjelskim i stočarskim proizvodima, manufakturnom robom, solju i drugim proizvodima. U 16. st. Dubrovnik je s oko 300 velikih brodova i s oko 5.000 mornara, imao treću mornaricu na svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama Mediterana i stizali sve do Engleske.Zato ne iznenađuje da među hrvatskim ekonomskim stručnjacima ima i onih koji smatraju da bi se Hrvatska trebala ugledati na Dubrovačku Republiku kao na model iz prošlosti prema kojemu bi trebala djelovati u globalizaciji danas. Činjenica je da hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno snažno i bogato u globalnom svijetu i da bi se u globalizacijskom procesu mogli ugledali u uspješan model iz vlastite prošlosti. Taj se model kroz stoljeća pokazao uspješnim jer je Dubrovačka Republika imala teže uvjete privređivanja od današnje hrvatske države, primjerice, nije imala sirovine, a ipak je u svoje doba postala ekonomski moćna sila. Ekonomski uspjeh Dubrovnik je postigao razvojem komparativnih prednosti kao što su educirana i sposobna uprava, danas bismo rekli menadžment, a djelatnosti kojima se bavio kao što su pomorstvo, brodogradnja, obrt i trgovina bile su na znatno višoj razini od drugih zemalja.

Velik interes
Politički sustav Dubrovačke Republike bio je u funkciji ostvarenja snažne i ekonomski bogate države koja je u svoje vrijeme zbog dobre diplomacije, obrazovane radne snage i uspostave dobrih veza postala gospodarska, trgovinska i diplomatska velesila, s trgovačkom flotom većom od Engleske. Danas u Dubrovniku nema ni traga floti kakvom je raspolagala Dubrovačka Republika, ali je sve više plovila kakve u ono vrijeme nisu mogli ni zamisliti – cruisera. Slike dubrovačkih zidina i plovećih hotela (cruisera) postale su gotovo svakodnevna vizura, s obzirom da je Dubrovnik postao peto omiljeno odredište Mediterana za putnike na kružnim putovanjima i nezaobilazan dio itinerera velikih svjetskih brodskih kompanija.Primjerice, iz MSC a najavljuju i kako će tijekom ove godine njihovi brodovi u Grušku luku pristati 93 puta. Danas u svijetu ima 400 tih plovećih hotela, cruisera, koji na godinu prevezu više od 15 milijuna turista te pritom ostvare prihod veći od 20 milijardi dolara. Na tim brodovima plovi 150.000 pomoraca i osoblja, među kojima više od 10.000 Hrvata. Industrija krstarenja proteklih je 20 godina bilježila rast prihoda i prometa, a grade se i novi brodovi za kružna putovanja, čime će broj putnika biti veći od 20 milijuna na godinu. Razumljivo, rezultati poslovanja poduzetnika Dubrovnika ne mogu se mjeriti s ovim impresivnim brojkama. U Dubrovniku naime posluju 1622 poduzetnika, sa 10.492 zaposlenih, 445 više nego prethodne, 2007. godine.

Jak brend
Kad jedan grad u svjetskim turističkim vodičima postane popularniji od cijele zemlje, to znači da je tržište samo odlučilo po čemu će pamtiti Hrvatsku. Brend Dubrovnika u turističkom smislu iznimno je poznat i u svijetu prepoznatljiv. Zato ne iznenađuje da je u posljednjih nekoliko godina turizam postao glavni generator ukupnoga gospodarstva Dubrovnika i stoga se s pravom za Dubrovnik kaže da je on grad turizma, a uz nešto malo brodarstva sve su ostalo popratne djelatnosti. Nacionalna klasifikacija djelatnosti ne poznaje područje djelatnosti turizma te kad spominjemo taj pojam onda zapravo mislimo na sve one tvrtke čija je pretežita djelatnost neka od uslužnih djelatnosti, primjerice one u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U toj djelatnosti, u Dubrovniku posluju 204 poduzetnika s 2.840 zaposlenih, što bi trebala biti garancija da ćete u Dubrovniku biti dobro smješteni i usluženi.Grad Dubrovnik kroz povijest su gradili prihodi od obrta i trgovine. Od kojih se prihoda Dubrovnik danas gradi i razvija. Očekivano, i u Dubrovniku je najviše poduzetnika u djelatnosti trgovine, njih 399, a po brojnosti slijede poduzetnici čija je pretežita djelatnost iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, njih je 246. Na trećem su mjesto po brojnosti poduzetnika poduzetnici u djelatnosti građevinarstva. Najviše su prihoda u 2008. ostvarili poduzetnici u području djelatnosti trgovine, 1,7 milijardi kuna, a nešto više od milijarde kuna prihoda ostvarila je i skupina od samo 68 poduzetnika u području djelatnosti prijevoza i skladištenja, a taj kao i podatak najvećoj ostvarenoj dobiti od 702 milijuna kuna, navodi nas na zaključak da je riječ o djelatnosti kojom se isplati baviti, barem u Dubrovniku.

Za usporedbu, gotovo 6 puta više poduzetnika u djelatnosti trgovine, ostvarilo je samo 61 milijun kuna dobiti. Jeste li znali da u Dubrovniku turisti napune koš za smeće za samo sedam minuta. Težak zadatak održavanja čistoće u gradu, osobito u jeku turističke sezone, ima komunalno poduzeće Čistoća i njezinih 162 zaposlenih. Dubrovačka je Čistoća jedna od pet tvrtki u djelatnosti kategorizacije E – opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, koja je 2008. godine postala županijsko središte za prikupljanje ambalažnog otpada u kojem se prikuplja, važe i preša iskoristivi otpad, a sirovinu se zatim šalje na daljnje recikliranje u Zagreb i na područje Zagrebačke županije. S obzirom da je Dubrovnik grad turizma treba spomenuti i najveću turističku agenciju, Atlas turističku agenciju, čijih 505 zaposlenih ostvaruje 50 posto od 680 milijuna ukupnoga prihoda koji su u 2008. godini ostvarila 73 poduzetnika, čija je pretežita djelatnost iz skupine 79.1 – Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora).

Brodarstvo – nekad i sad
Pomorstvo je od osnutka bilo glavni oslonac gospodarskog razvoja Dubrovnika i njegove regije. Nakon razaranja u II. svjetskom ratu, gubitkom pomorstva, Dubrovnik je izgubio svoj glavni gospodarski oslonac što je bilo osobito teško nakon svih ratnih razaranja i žrtava koji je taj rat donio. Nakon tko zna koliko stoljeća, Dubrovnik više nije imao svoju flotu. Na inicijativu grupe entuzijasta i na sjajnim pomorskim tradicijama 1955. godine, utemeljena je današnja Atlantska plovidba, najveća tvrtka dubrovačke regije i generator prihoda grada Dubrovnika. Njezin ukupan prihod čini čak petinu ukupnoga prihoda svih poduzetnika Dubrovnika u 2008. godini koji iznosi 6,4 milijarde kuna. Atlantska plovidba ima relativno mali broj zaposlenih, njih 63, koji su 2008. godinu poslovali s velikom dobiti.

Može li Dubrovnik bolje?
Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da su inozemni turisti koji dolaze u Hrvatsku sve obrazovaniji, platežno sposobniji, a time i zahtjevniji kada se radi o kulturnoj i turističkoj ponudi. Otprilike 37 posto te vrste turista dolazi u Hrvatsku kako bi se što bolje upoznali s našim kulturnim dobrima. A u Dubrovniku odista imaju puno toga za vidjeti. Mnoge njegove znamenitosti nalaze se pod zaštitom UNESCO-a, a među njima treba spomenuti glavnu gradsku ulicu, Stradun, gradske zidine, crkvu Svetog Vlaha, Gradsku Vijećnicu, nekadašnju carinarnicu. Okolica Dubrovnika također je zanimljiva za turiste i sve ostale znatiželjnike, ovdje se nalazi romantičan Lokrum, Župa Dubrovačka i Cavtat.Dubrovnik je u 13 stoljeća svojeg postojanja tako prošao dugačak put od brodarske sile do poželjnog odredišta kruzere, a o tome u kojem će se smjeru dalje razvijati u velikoj mjeri ovisi o njegovim poduzetnicima i njihovom maru i sposobnosti da odgovore izazovima novoga doba.

(PD & Fina)

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

atrakcija

Čuveno šetalište
Dubrovački Stradun središnja je ulica grada Dubrovnika i sam po sebi velika turistička atrakcija. Naziv “Stradun” potječe od Mlečana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, a ime “Placa” potječe od latinske riječi “platea”, što znači “ulica”. U slučaju da posjetite Dubrovnik i prošećete se glasovitim Stradunom sjetite se jedne stvari – površina po kojoj hodate, popločena ulica okružena pročeljima zgrada sa jedne i druge strane nekada je bila pod morem. Upravo tako, Stradun je nekada davno u stvari bio morski rukavac, odnosno kanal koji je odvajao tadašnja dva naselja (stijene) na kojima je grad osnovan u ranom srednjem vijeku i nakon nasipavanja kanala Stradun je postao ulicom.