Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) pokrenuo je prvi ovogodišnji natječaj za prodaju udjela i dionica iz manjinskog portfelja, a među 11 poduzeća najveću pozornost privlači najstarija aktivna europska solana, stonska na poluotoku Pelješcu.
Brisni i polirni materijali
Na tom području proizvodnja soli datira još od rimskih vremena, a sol se i danas bere na tradicionalan način, samo se radi u smanjenim kapacitetima, jer solana je oštećena ratom, a ulaganja koči i godinama neriješen problem pomorskog dobra. Tvrtka Solana Ston je, inače, u većinskom vlasništvu Svetana Pejića koji je ujedno i direktor tvrtke, a od 11 udjela država posjeduje jedan.
On čini oko 9 posto temeljnog kapitala, a na javnom nadmetanju za početnu cijenu država istaknula 254,6 tisuća eura s cjenovnim korakom od 670 eura. Natjecanje za udjel u stonskoj solani održat će se 18. ožujka, a sudjelovati mogu kandidati s uplaćenim jamstvom sedam radnih dana prije održavanja, s tim da u ovom slučaju postoji i mogućnost korištenja prava prvokupa.
Državi ovo nije i prvi pokušaj prodaje ovog udjela u Solani Ston, prije četiri godine oglašena je bila prodaja, ali nije realizirana. Istaknuta početna cijena udjela države u Solani, inače, višestruko prelazi nominalnu vrijednost, visina temeljnog kapitala poduzeća iznosi 581 tisuću eura. U zadnjoj godini za koju su javno dostupni podaci o poslovanju, za 2024., Solana Ston bilježi ukupne prihode u visini od 725 tisuća eura, no rashodi su prelazili tu vrijednost, pa je godina bila zaključena s gubitkom od 77 tisuća eura.
I ranijih godina poslovanje je uglavnom bilo negativno. Tvrtka inače ima 10 zaposlenih, a prosječne neto plaće prema evidenciji Poslovna.hr, prelazile su 1500 eura. Stonska solana jedna je od tri hrvatske solane, no za razliku od ostalih poznata je i po tome da se njezina prodaja ne odvija kroz trgovačke lance, nego isključivo na lokalnom i dubrovačkom području, u manjim dućanima, te u krugu solane.
Vlasnički udjel u Solani Ston u ovom krugu prodaje CERP-a je i najvrjedniji. Nešto niža početna cijena traži se za udjel od 2,63 posto u koprivničkoj tvrtki Renotex, 201 tisuću eura. U 2024. ostvarila je 2,8 milijuna eura prihoda i 412 tisuća eura neto dobiti. Tvrtka s 40-ak zaposlenih poznata je po proizvodnji brusnih i polirnih materijala, no posljednjih godina preusmjerila se u proizvodnju netkanih tekstila poput filca, vate i retexa, koji se koristi za izradu ambalažnih i šoping vrećica. Koprivnička tvrtka u većinskom je vlasništvu poduzetnika Ivana Urbančića, a bila je jedna od onih čije su rezultate pogurali poslovi proizvodnje maski i druge opreme tijekom pandemije koronavirusa, na koje je brzo reagirala.
Dva datuma za nadmetanje
Među većim prodajama je i preostali udjel države u slatinskom Agroduhanu. CERP je prije nešto više od dvije godine iz svog većinskog portfelja, nakon višekratnih propalih pokušaja, uspio realizirati prodaju poduzeća za otkup duhana Zagrebačkom elektroničkom poduzeću (ZEP), a sada za 5-postotni udjel koji još drži u temeljnom kapitalu nudi za 109 tisuća eura. Pojedinačno najznačajniji udjel CERP u ovom krugu nudi u poduzeću Transport iz Novog Marofa, čini gotovo 30 posto temeljnog kapitala, a početna cijena je nešto manje od 11 tisuća eura.
Na popisu su još manji udjeli u tvrtkama Hoteli Zadar i vinkovački Hotel Admiral, u slavonskobrodskim Đuro Đaković Aparatima, u tvornici malih poljoprivrednih strojeva Labinprogres iz Labina, zabočkoj grupi RGNC, nasljednici Regeneracije specijalizirane za tekstilni otpad i recikliranje tekstilnih materijala, a prodaju se i udjeli u Tvornici kruha Zadar, te Veleprometu Vukovar i Zelendvoru iz Zelendvora. Nadmetanja za kupnju svih udjela će se održati u CERP-u 9. ožujka, izuzev za Solanu Ston i Renotex, za koje je određen termin 18. ožujka. U CERP-ovom manjinskom portfelju trenutno je, inače, preostalo ukupno 110 tvrtki.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu