Na ljestvici najvećih kompanija prema visini ukupnog prihoda koje je obradila Fina za Poslovni dnevnik u drvnoj industriji za 2010. godinu prvo mjesto pripada drvnoj industriji Spačva iz Vinkovaca. S ukupnim prihodom od 180,630.351 kune Spačva uvjerljivo vodi za razliku od Iverice iz Bjelovara koja je druga sa 143 milijuna kuna prihoda. I dok je Spačva povećala prihod za oko pet milijuna kuna u prošloj godinu u odnosu na godinu prije, Iverica ga je smanjila za oko 18 milijuna kuna.

Poslovanje u 2009.
Treća tvrtka s prihodom većim od sto milijuna kuna koji je postigla još prije dvije godine je zagrebački Šerif eksport-import. No još većim koracima od Šerifa posljednjih godina na ljestvici kročio je Drvodjelac iz Ivanca koji je još lani preskočio deset mjesta. Drvodjelac je u 2010. ostvario 116 milijuna kuna prihoda i prvi put premašio stotku, a među pedesetoricom ostvario je i najveću dobit. Drvodjelčeva dobit je nakon oporezivanja dvostruko veća od one iz 2009. godine i iznosi 7,9 milijuna kuna. Ovogodišnja ljestvica, međutim, ne može se uspoređivati s lanjskom kada su prva mjesta držali bjelovarska Prima commerce, zagrebački Finvest Corp i virovitički Tvin. Prima commerce je imala uvjerljivo najveći ukupan prihod od 329,3 milijuna kuna, a tek četvrta je bila Spačva. Ljestvica nije rezultat pada prihoda, nego nove klasifikacije po kojoj u drvnu industriju ulazi “prerada drva i proizvoda od drva i pluta osim namještaja”. U drvnu industriju ulaze još proizvođači “proizvoda od slame i pleterskih materijala”.

Na ljestvici su mahom proizvođači iz primarne prerade, parketari, proizvođači željezničkih pragova, građevinske stolarije, peleta itd. Ukratko, među promatranih 50 najvećih nalaze se i tvrtke koje velik dio prihoda ostvaruju samo trgovinom i veletrgovinom kao što su, primjerice, Iverpan, osnovan 1991. kao hrvatska tvrtka vođena idejom “sve za izradu namještaja”. Iverpan je, naime, poznat među stolarima, obrtnicima i hobistima po bogatoj ponudi iverala, okova, pribora i ostalih pločastih materijala te usluga. Bogata ponuda, kažu i sami, rezultat je suradnje s mnogim vodećim inozemnim proizvođačima. Godišnje ostvaruju ukupan prihod od šezdesetak milijuna kuna sa 98 zaposlenih i na visokom su jedanaestome mjestu. Veletrgovina i izvoz glavni su dio prihoda i tvrtke A.M.S. Biomasa iz Darde koja ima u Mađarskoj sestrinsku tvrtku, a jedanaest ukupno zaposlenih ostvarilo je u prošloj godini oko 55 milijuna kuna ukupnog prihoda i zauzelo na listi 13. mjesto.

Proizvođači parketa
Ukupno drvna industrija i šumarstvo ostvaruju prema nekim procjenama više od 9 milijardi prihoda, a prije krize i do 10 milijardi. Zapošljavaju s obrtnicima više od 50.000 ljudi, a u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko 8 posto. Drvna industrija među prvima je osjetila globalnu krizu, ali je i među prvima iz nje izašla, što pokazuju i prošlogodišnji rezultati poslovanja. Glavni razlog bio je oporavak građevinarstva i veća potražnja na europskim i ostalim tržištima. Rusko tržište i zemlje Bliskog istoka za drvnu industriju su među najperspektivnijima. Uz pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu poduzetnici iz ove branše, dakako uz proizvođače namještaja, nadaju se do kraja godine izvozu vrijednom oko milijarde dolara. Od specijaliziranih proizvođača parketa najveće prihode ostvaruju Parketi Požgaj iz Velikog Bukovca i PPS Galeković iz Mraclina. Požgaj je lani zabilježio u tvrtki Parketi Požgaj 61,6 milijuna kuna prihoda, a u poduzeću Požgaj d.o.o. 42 milijuna kuna. Isto tako Galeković je u tvornici u Mraclinu imao prihod od 59,8 milijuna kuna, a u PPS Majuru još 29,5 milijuna kuna. Dvije tvrtke ima i Šerif pa je uz zagrebačku sa 116 milijuna kuna prihoda Drvni centar Glina zabilježio prihod od 30,6 milijuna kuna i krenuo u ozbiljniju proizvodnju parketa. Što se tiče dobiti, Požgaj ju je u prošloj godini udvostručio u odnosu na godinu dana prije i nakon oporezivanja iznosi 724.325 kuna. Istodobno je Galeković u Mraclinu imao dobit od 4,8 milijuna kuna, a u Majuru od 2,1 milijuna kuna.

Broj zaposlenih
Dobit je porasla i Pan parketu koji je ostvario ukupan prihod od 35 milijuna kuna. Na ljestvici 50 najvećih iskazane su samo dobiti, ali ne i gubici, no pretpostavlja se da gubitak iskazuje samo desetak tvrtki. Za razliku od prethodne godine kad je kriza bila na vrhuncu za drvnu industriju, u 2010. broj zaposlenih se povećava kod većine poduzeća. Izniman rast broja zaposlenih u 2010. u odnosu na prethodnu godinu imali su poduzetnici Solidum Žužić i Soldus, a pad Interijer-Drvopaneli te Bilokalnik-Drvo i DIP d.d.

Sandra Hižak, menadžer Drvnoga klastera sjeverozapadne Hrvatske

Marljiv rad i tradicija
“Drago nam je što se u ova za drvnu industriju bremenita vremena dvije članice Drvnoga klastera SZ Hrvatske nalaze visoko na top-listi hrvatskih drvoprerađivača, a to su Parketi Požgaj i Hrast-export-Puklavec. No za nas to i nije novost jer iza obje tvrtke, čiji imidž i kvalitetu na tržištu već uveliko prepoznaju probirljivi investitori i potrošači, stoji dugogodišnji marljivi rad i obiteljska tradicija. Obje tvrtke ostvarile su u 2010. zapažen rast ukupnih prihoda u odnosu na godinu prije, posebice ako se zna da više od 70% prihoda ostvaruju u izvozu. Unatoč tomu obje muče isti oni problemi s kojima se godinama suočava domaća, mahom izvozno orijentirana ”drvna branša“. To su stabilan tečaj kune koji ne pogoduje izvoznicima i smanjuje konkurentnost domaće industrije naročito na EU-tržištu, zatim kontinuirani rast ulaznih troškova uz istodobno sve veći pritisak na cijene zbog zalazeće globalne krize, barem u zemljama zapadne Europe. Kod nas su poprilično visoke stope poreza i davanja u odnosu na spomenute konkurentske zemlje, a skupi su i krediti koji predstavljaju veliku prepreku ozbiljnijim investicijama u proizvodnju. Dakle, postoji s jedne strane golema perspektiva drvne industrije koja koristi domaću sirovinu nastojeći je oplemeniti vlastitom pameću i plasirati na globalna tržišta, a s druge imamo takvo ekonomsko okruženje i državu koja tek unatrag nekoliko godina shvaća da bez industrije i izvoza ne može planirati gospodarski rast.”

Dario Puljiz, predsjednik uprave DI Spačva

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Smanjili smo gubitak iz 2009.
“Spačvu smatram najvećim finalnim proizvođačem u drvnoj industriji jer, koliko mi je poznato, prihodi proizvođača namještaja i trgovaca su u velikom paru. DI Spačva, koja u svom vlasništvu ima i proizvodnju šperploča Česma u Bjelovaru, u prošloj godini počela se oporavljati i gubitak od tridesetak milijuna kuna u 2009. uspjeli smo smanjiti gotovo za trećinu. Ipak ne vjerujem da će se on na kraju godine potpuno pokriti. Ponavljam, najveći smo izvoznici finalnih proizvoda od drva u hrvatskoj drvnoj industriji iako je velik pritisak na sniženje cijena na europskim tržištima. Primjerice, uspjelo nam je zadržati izvoz velikih serija ulaznih vrata u Francusku. Pitam se tko može izvesti vrata za 140.000 eura koliko iznosi samo jedan kamion?