U selu Desno Sredečko pokraj Pisarovine u Zagrebačkoj županiji pčelarska tvrtka PIP ima svoj pokazni pčelinjak sa 40-ak košnica, odnosno pčelinjih zajednica kako to vole reći pčelari.

Iako ta tvrtka danas otkupljuje med od oko 600 pčelara kooperanata, vlastiti pčelinjak ipak ima posebno mjesto u PIP-u. Domagoj Bračić, mladi direktor te obiteljske tvrtke, objašnjava nam da je pčelarstvo prije svega hobi, a tek onda posao. O počecima proizvodnje u obitelji Bračić, Domagoj objašnjava da su njegov djed i otac njegovali pčelarstvo kao hobi. Tvrtka PIP nastala je krajem 1989. kada je počeo raspad “saveznog” tržišta meda te se u Hrvatskoj ukazala potreba, za medom, ali i pčelarskom opremom. Posao je pokrenuo Domagojev otac, dosadašnji pomoćnik ministra gospodarstva RH Ivan Bračić. “Tvrtka PIP je u svom razvoju prerasla obiteljsko obilježje. Danas vlasničku strategiju provodi profesionalni menadžment, primjenjujući marketinški pristup poslovanja”, kaže Domagoj Bračić. Direktor Bračić kaže da je posljednjih nekoliko godina PIP ostvario fascinantan rast. Tako je 2000. ostvaren prihod od 7,8 milijuna kuna da bi lani porastao na 24,4 milijuna, a za ovu godinu očekuje se i više. Uz projekt pozicioniranja kao regionalnog lidera u pčelarstvu, Bračić kroji i planove o znatnom povećanju izvoza na europsko i osvajanje novih tržišta.

Brojna priznanja
Oko 25 posto lanjskog prihoda ostvareno je u izvozu, na tržištima Austrije, Francuske, Italije, Švedske i Švicarske te BiH. Plan je 2010. završiti sa 35 milijuna kuna prihoda, a 2015. sa 70 milijuna kuna. PIP godišnje od kooperanata otkupljuje gotovo 100 tona meda više nego prethodne godine. Tako je 2003. otkupljeno 340 tona meda, 2005. 444 tone, 2006. 502 tone, a lani 604 tone meda. Planovi za ovu godinu zbog smanjenje primarne proizvodnje kreću se na razini 500 tona otkupljenog meda. Primarna proizvodnja meda ovisi o vremenskim uvjetima i o stanju pčelinjih zajednica, odnosno koliko su jake pčelinje zajednice te jesu li vremenske prilike naklonjene proizvodnji nektra. Cijene meda u otkupu se u Hrvatskoj kreću od 13 do 17 kuna po kilogramu cvjetnog meda, pa do 44 kuna koliko se plaća za rjeđe i egzotičnije vrste meda od kadulje, lavande ili ružmarina. “Med proizvode samo pčele, a zadaća pčelara i pčelarskih tvrtki je da mu sačuvaju kvalitetu. Tko manje pokvari, taj je bolji. No istodobno kontrola kvalitete je nužna. Naših dvadeset zlatnih i dvije srebrne žlice (medalje), dvostruki ‘Šampion kvalitete’ te ‘Zlatna medalja’ kakvoće dokazuju da smo u tome uspjeli”, kaže Domagoj Bračić.

Ambciozni planovi
U PIP-u navode da je Hrvatska uspjela od zemlje uvoznice postati izvoznica pčelinjih proizvoda. “PIP kao vodeća pčelarska tvrtka danas drži oko 30 posto legalne domaće prerade meda. Cilj je do 2010. postati regionalni lider u toj djelatnosti. Na tom je tragu 2001. osnovana tvrtka kći te izgrađen proizvodno-distributivni pogon u Velikoj Kladuši, u BiH, a nedavno je otvoren prodajno-distributivni centra u Sarajevu”, kaže Bračić. PIP BiH, kojemu su glavne djelatnosti proizvodnja hrane za pčele – šećernih pogača i distribucija pčelinjih proizvoda, ima dvanaest zaposlenih te drži vodeću poziciju na tom tržištu. Početkom mjeseca u poduzetničkoj zoni Pisarovina pokraj Zagreba pčelarska tvrtka PIP položila je kamen temeljac za svoj novi pogon vrijedan 35 milijuna kuna. Završetak gradnje, koji je planiran za 2010., bit će početak nove faze u razvoju PIP-a. Novi pogon površine 4000 m² bit će tehnološki i funkcionalno najmoderniji pogon u ovom dijelu Europe, kapaciteta više od 2000 tona pčelinjih proizvoda. Površina novog pogona bit će veća od dosadašnjeg u Zagrebu od 1500 m². Osim toga u tvrtki planiraju povećanje broja zaposlenih, s dosadašnjih 46 na 70, a planiraju i oko 200 radnih mjesta kod kooperanata diljem Hrvatske. Za 2009. u planu je osnivanje poslovno interesnog udruženja Apitera, koje bi okupljalo sve sudionike u lancu proizvodnje pčelinjih proizvoda koji surađuju s PIP-om. Industriju prerade meda nesigurnom čini činjenica da su pčelari većinom hobisti i pčele drže uglavnom iz gušta, a ne iz materijalne koristi. Zato je nužno napraviti korake koji bi što više umrežili proizvođače. Bračić najavljuje početak djelovanja PIP-a u Vojvodini, u suradnji s lokalnim partnerom do kraja godine trebala bi biti dovršena registracija tvrtke PIP-APILAND. Tim potezom PIP osigurava vodeće mjesto u regiji. Ukupna godišnja vrijednost hrvatskog tržišta pčelinjih proizvoda i repromaterijala za pčelarstvo procjenjuje se na 240 milijuna kuna, od toga oko 60 posto otpada na sivu zonu. Procijenjena godišnja proizvodnja iznosi 6000 tona meda, 100 tona voska, šest tona peludi i tonu propolisa od 240.000 pčelinjih zajednica o kojima se brine 12.000 pčelara. Pčelarstvo ne muči monopol, 40 tvrtki godišnje prerađuje i prodaje oko 2000 tona pčelinjih proizvoda.

Činjenice

U jednoj košnici živi 30-80 tisuća pčela. Svaka pčela u jednom danu opraši tisuću cvjetova, a za kilogram meda potrebno je oprašiti više od četiri milijuna cvjetova. Tom se računicom dolazi u prosjeku do brojke od 40.000 pčela koje su potrebne da bi se u jednom danu dobio kilogram meda. Odnosno, jednoj pčeli bi trebalo 40.000 radnih dana ili 109 godina da bi stvorila kilu meda, a za to bi trebala poživjeti ravno 888 svojih kratkih života. Pčele su ovakve već više od 150 milijuna godina, a na svijetu postoji oko 20.000 raznih vrsti. Pčela poživi 45 radnih dana, a matica, koja se hrani matičnom mliječi, i do sedam godina. Matica dnevno snese i više od 2000 jajašca.

Cijene

Matica za 50 kn
Iako nema službene burze pčela, Bračić procjenjuje da se jedna pčelinja zajednica (2,5 kg, oko 25.000 komada, pčela) može na neformalnom tržištu nabaviti za oko 400 kuna. S maticama je stvar malo drukčija jer ima više proizvođača koji se bave samo uzgojem, koje na tržištu dostižu cijenu do 50 kuna. Za “neživu” pčelarsku opremu postoji nekoliko specijaliziranih prodavaonica.

Nove dionice

Tri ključna pitanja koja svaki investitor treba postaviti prije ulaganja 

promo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Važni rekviziti
Cijena ovisi o kvaliteti, no cijene su uglavnom razumne. Od važnijih pčelarskih rekvizita tu svakako treba spomenuti košnicu čija se cijena, ovisno o kvaliteti i veličini, kreće oko 550 kuna po kompletu. Stoji činjenica da su cijene pčelarskih potrepština ovih godina niže od cijena devedesetih za oko 30 posto, a otkupne cijene meda veće su do 150 posto.