Učinci globalne financijske krize iz 2008. godine odrazili su se i na realnu ekonomiju, a ta nepovoljna kretanja nisu zaobišla ni Hrvatsku. Tako je u 2008. godini ostvarena stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od svega 2,4 posto, što je najniža stopa rasta od 1999. godine. Nepovoljna su gospodarska kretanja, s jačanjem učinaka financijske krize na realnu ekonomiju, nastavljena i u prvom polugodištu 2009. godine kada je zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda od čak 6,7 posto u prvom tromjesečju i 6,3 posto u drugome. Najveći utjecaj na kretanje bruto domaćeg proizvoda imaju poduzetnici obveznici poreza na dobit, koji su u prvom polugodištu 2009. godine ostvarili smanjenje gospodarske aktivnosti mjereno fizičkim i financijskim pokazateljima. Poslujući u posljednjih deset godina u najtežim uvjetima, hrvatski su poduzetnici u prvih šest mjeseci ove godine ipak relativno uspješno poslovali. Ostvarene su 298,4 milijarde kuna ukupnog prihoda i 285 milijardi kuna ukupnih rashoda, pa je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) iznosila 13,4 milijarde kuna. Ukupni prihodi smanjeni su prema onima iz istog razdoblja prošle godine za 6,8 posto (prihodi na domaćem tržištu smanjeni su za 8,3 posto i na inozemnome za 9,6 posto), a također su smanjeni ukupni rashodi, i to za 9 posto.

Otežani uvjeti
Zbog smanjenja rashoda većeg od smanjenja prihoda ostvarena je relativno velika bruto dobit (višak prihoda nad rashodima), i to od 13,4 milijarde kuna, što je prema 6,8 milijardi iz prvog polugodišta 2008. godine povećanje od čak 98,1 posto, odnosno za 6,6 milijardi kuna. Ti podaci pokazuju da su poduzetnici u kriznim vremenima poslovali racionalnije nego prije. Utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvarene su u prvih šest mjeseci ove godine 104,72 kune prihoda, a u istom razdoblju lani 102,17 kuna. Osnovni je razlog povećanja ekonomičnosti poslovanja veće smanjenje rashoda od smanjenja prihoda zbog poduzimanja svih mjera ušteda nad svim vrstama rashoda osim nad troškovima rada. Zadržana je gotovo ista razina zaposlenih, a povećane su prosječne mjesečne neto plaće. Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4556 kuna, koje su nominalno porasle za 4,2 posto, a (zbog porasta potrošačkih cijena od 3,3 posto) realno za 0,9 posto. Ne posluju svi poduzetnici s pozitivnim financijskim rezultatima. U prosjeku je u posljednjih deset godina svaki treći poslovao s gubitkom. Iako za prvo polugodište 2009. godine nisu utvrđeni konačni financijski rezultati, kao što se to radi za cijelu poslovnu godinu, ipak možemo konstatirati da su s bruto dobiti poslovali svi kojima su prihodi nadmašili rashode. Od 87.663 poduzetnika njih 47.217 (53,9 posto) poslovalo je s bruto dobiti (višak prihoda nad rashodima), a njih 40.446 (46,1 posto) imalo je bruto gubitak. Ti podaci pokazuju da je u odnosu prema proteklim razdobljima porastao broj poduzetnika koji u otežanim uvjetima poslovanja nisu uspjeli uspješno poslovati i ostvariti veće prihode od rashoda. Prema rezultatima obrade statističkih izvještaja poduzetnika za razdoblje od siječnja do lipnja 2009., kod 87.663 poduzetnika bilo je 904.598 zaposlenih, što je za 0,3 posto više nego u istom razdoblju protekle godine. Rezultati su još jedanput potvrdili da je osnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i u prerađivačkoj industriji.

Trgovaca najviše
Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 26.386 (30,1 posto svih poduzetnika), u kojoj ima 205.157 zaposlenih (22,7 posto ukupno zaposlenih). Slijedi prerađivačka industrija, koja ima najviše zaposlenih, njih 230.838 (26,5 posto ukupno zaposlenih), koji rade kod 10.665 poduzetnika (12,2 posto svih poduzetnika). U strukturi hrvatskoga gospodarstva trgovina i prerađivačka industrija imaju zajedno oko polovinu broja poduzetnika i broja zaposlenih, tj. imaju 37.051 poduzetnika (42,3 posto svih poduzetnika) te 444.995 zaposlenih (49,2 posto ukupno zaposlenih). Od ostalih djelatnosti, prema broju zaposlenih, važno mjesto ima građevinarstvo s udjelom od 12,2 posto (110.156 zaposlenih). Prema istom razdoblju protekle godine, manje zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji (za 4,3 posto) te u djelatnosti prijevoza i skladištenja (za 0,3 posto). Poduzetnici u trgovini povećali su zaposlenost za 1,6 posto, u građevinarstvu za 1,8 posto te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 4,5 posto. Prema istom razdoblju protekle godine, poduzetnici su, ukupno gledajući, relativno pozitivno poslovali jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda, odnosno ostvarena je ukupna bruto dobit, i to dvostruko veća nego u istom razdoblju prethodne godine (iako su smanjeni ukupni prihodi i ukupni rashodi).

Telekomunikacije najuspješnije
Međutim, u dvije su djelatnosti – poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te posluživanja hrane – rashodi vrijednosno bili veći od ostvarenih prihoda, odnosno ostvaren je bruto gubitak, a u svim je ostalim djelatnostima ostvarena bruto dobit. U posljednje je tri godine najveća bruto dobit ostvarena u trgovini koja je ispred djelatnosti informacija i komunikacija te prerađivačke industrije. Tako je bilo i u prvih šest mjeseci 2009. godine. Trgovci su ostvarili 3,3 milijarde kuna bruto dobiti (24,5 posto ukupne bruto dobiti) i tako su se našli ispred poduzetnika u informacijama i komunikacijama, koji su ostvarili tri milijarde kuna bruto dobiti, što je 22,6 posto ukupne bruto dobiti u poduzetništvu Hrvatske. Na trećemu su mjestu prema veličini bruto dobiti poduzetnici prerađivačke industrije s ostvarene 2,4 milijarde kuna, što je 17,8 posto ukupne bruto dobiti. U istom razdoblju građevinari su ostvarili 1,4 milijarde kuna ili 10,3 posto ukupne bruto dobiti, a poduzetnici koji se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima ostvarili su 1,5 milijardi kuna ili 10,9 posto ukupne bruto dobiti svih poduzetnika.

Trgovci ispod prosjeka
Za razdoblje siječanj – lipanj 2009. u svim su djelatnostima zaposleni za svoj rad dobili veće prosječne mjesečne neto plaće u usporedbi s istim razdobljem 2008. godine. U prosjeku su svi zaposleni primili prosječno mjesečno neto plaću od 4556 kuna. Kao i u proteklim razdobljima, od značajnijih djelatnosti mogu se izdvojiti informacije i komunikacije, u kojima su zaposleni primili 6752 kune prosječne mjesečne plaće (za 48,2 posto iznad prosjeka), a 5731 kunu (za 25,8 posto više od prosjeka kod svih poduzetnika) iznosila je prosječna mjesečna neto plaća koju su imali zaposleni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. U nas već uobičajeno iz godine u godinu zaposleni u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, bez obzira na postignute rezultate, imaju niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka kod poduzetnika Hrvatske. Tako je bilo i u prvom polugodištu ove godine kada su prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih, u odnosu prema prosjeku kod poduzetnika Hrvatske, bile niže za 3,5 posto kod prerađivača, za 10,7 posto u građevinarstvu, za 8,8 posto u trgovini i za 16,1 posto u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane.