Prvo tromjesečje godine izbilo je bankama iz džepova novih 143 milijuna kuna: za toliko je pala bruto dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svih 30 kreditora ostvarilo je 815 milijuna kuna dobiti prije poreza, a više od 85 posto dobiti koncentrirano je u trima bankama, pokazalo je posljednje izvješće središnje banke.

Tržištem i dalje dominira lokalna podružnica UniCredita Zagrebačka banka sa 26 posto ukupne aktive, koja je zabilježila 354 milijuna kuna dobiti ili petinu manje nego prije godinu dana. I podružnica talijanske Intese SanPaolo Privredna banka Zagreb broji 41 posto manje, odnosno 208 milijuna kuna. Najveći pad među top igračima imala je Erste & Steiermärkische banka: 15,4 milijuna kuna dobiti prema prošlogodišnjih gotovo 96 milijuna kuna posljedica je novog vala rezervacija u prvom kvartalu.

Na suprotnoj strani tržišta male banke, čini se, i dalje nemaju jasnu stratgiju kako se nositi s krizom. Njih jedanaest poslovalo je s minusom koji je dosegnuo gotovo 42 milijuna kuna. Najveći minus od 11 milijuna kuna imala je Jadranska banka, dok je iza nje s gotovo osam milijuna kuna gubitka Karlovačka banka, koja je još u fazi raščićavanja repova iz prošlosti. Još četiri banke, među kojima su i državna Croatia te Partner banka, završilo je prvi kvartal jedva iznad nule s bruto dobiti manjom od milijun kuna. Inače, HNB je uslađujući se sa europskim propisima prestao objavljivati podatke o stopi adekvatnosti kapitala, jasnom pokazatelju stanja u banci i potrebi za eventualnim kapitalom.

Kvarenje portelja

Loši krediti iznad 16 posto

Kvaliteta portfelja banaka nastavila se kvariti i u prvom tromjesečju 2014., pa je udjel loših kredita u ukupnima narastao na 16,1 posto. Najviše problema u otplati imaju tvrtke koje ne vraćaju 28,6 posto zajmova, odnosno 31 milijardu kuna. I građani sve teže otplaćuju dugove: postotak loših kredita porastao je na 11,3 posto. Od stambenih kredita problematično je 8,3 posto ili 4,75 milijardi kuna.