Drvna industrija Klana godišnje preradi 35.000 kubičnih metara bukove oblovine i sirovinu pretvori u stolce koje izvozi isključivo na zapadnoeuropsko tržište u Francusku, Njemačku i Italiju. Prošle je godine DI Klana, uz prihode od 140 milijuna kuna, ostvarila čistu dobit od tri milijuna kuna koju, prema riječima direktora Miladina Markovića, redovito reinvestiraju. S uspješnim upravljanjem specijaliziranom proizvodnjom orijentiranom potpuno na izvoz, relativno manja tvornica sa oko 500 zaposlenih, smještena u mjestu Klana u blizini Rijeke, u stalnoj je ekspanziji. Tako donekle demantira teze o nemotivirajućim okolnostima za razvoj drvne industrije u zemlji.

Prijevoz radnika
Glavni problem s kojim se susreće DI Klana je pitanje nedostatka radne snage, odnosno nedostatak interesa za poslom onog dijela populacije koji na Zavodu za zapošljavanje traži posao. Nedostaju im stolari, tapetari, tehničari i inženjeri, bez obzira na struku. “Imamo problem s pronalaženjem bilo kakvog kadra, a kamoli stručnog. To je jedan od ključnih problema ove firme, a mislim i regije, pa i države. Mi na Zavodu ne možemo dobiti psihofizički zdrave ljude za posao. Ne uvjetujemo ništa, posebno ne stručnu spremu, jer smo voljni obučiti kadar i educirati ljude u suradnji s nadležnim institucijama. Unatoč tome, kadar je i dalje problem. Upravo preko Zavoda za zapošljavanje tražimo 20 radnika”, kaže Marković. Svakog dana posebni autobus dovozi tridesetak radnika iz Delnica u Gorskom kotaru do tvornice u Klani i nakon posla ih vraća u Delnice. Bilo bi ih više od 30, tvrdi Marković, kada bi se tamo našlo još zainteresiranih za rad u DI Klana. Transport radnika stoji tvrtku mjesečno po radniku 1200 kuna, no očito je i to isplativije nego da se posao ne obavi kako treba. Tvornica godišnje proizvede ukupno 1,35 milijuna komada stolaca ili mjesečno 120.000 – 130.000, odnosno dnevno 6000 komada, navodi Marković. Riječ je o proizvodu više srednje klase, namijenjenom kućanstvu, ugostiteljstvu i opremi objekata. U ukupnom poslovanju izvoz u prihodima sudjeluje sa 96,5 posto udjela. Najveći dio proizvodnog programa, 65 posto, izvozi se na tržište Francuske, potom 25 posto u Njemačku, te 15 posto u Italiju. Marković upozorava da nedostatak kvalitetnih državnih poticaja tvrtkama za izvoz, zapošljavanje i trošak finalizacije proizvoda također predstavlja problem. Osim deficitarnog kadra, DI Klani predstavljaju problem i nestabilni ulazni troškovi, poput cijene troška energenata, koja raste. Inače, riječ je o tvrtki s dugom tradicijom. Nakon procesa privatizacije 1992. godine, u vlasničku strukturu DI Klane ulazi talijanska tvrtka, a danas je većinski vlasnik 54-postotnog udjela Talijan Stefano Viciolini. Ostatak je u posjedu malih dioničara, pojašnjava direktor Marković, koji je u tvornici proveo cijeli radni vijek, a posljednjih jedanaest godina nalazi se na njezinu čelu. Na pitanje koji je razlog da je DI Klana uspješna, za razliku od većine drugih iz te branše, Marković kaže da je razlog vjerojatno u specijalizaciji. “Postigli smo visok stupanj specijaliziranosti u tom tržišnom segmentu i ne može nam konkurirati tvrtka koja ‘svaštari’. Zapravo, samo smo preslikali kako to rade drugi u svijetu. Prednost nam je što imamo vlastitu sirovinu iz Gorskog kotara, Like i Banije”, ističe Marković.

Stalna ulaganja
Objašnjava da stabilnost tržišta osiguravaju i kvalitetnom logistikom. U talijanskim Udinama imaju logističku podružnicu, a planiraju u idućih pet godina otvoriti logistički centar i u Hrvatskoj preko kojeg bi se onda distribuirala roba i drugih domaćih proizvođača. DI Klana godišnje investira oko milijun eura u razvoj tehnologije i opremu. No, budući da je interes tržišta premašio proizvodnju, a tvrtka prerasla vlastite kapacitete, nužan je novi investicijski ciklus. Spremaju se uložiti 25 milijuna kuna u novi pogon montaže i tapetiranja, te skladištenja gotove proizvodnje. Pogon će biti izgrađen u sadašnjem krugu tvornice na 5500 četvornih metara, a gradnja započinje po dobivenim dozvolama.