Među deset najvećih mlinara njih pet je lani povećalo prihod u odnosu na 2009., dok je među deset prvoplasiranih pekara učinak nešto pozitivniji jer je prihod rastao kod šest tvrtki, otkrivaju podaci iz izvješća dostavljenih Fini.

Širenje Žita i Pan-Peka
Za razliku od zajedničkog učinka prvih 10 mlinara, koji su na godišnjoj razini izgubili 130 milijuna kuna prihoda, odnosno pali sa 1,52 na 1,39 milijardi kuna, pekari su lanjski prihod prema 2009. poboljšali za 50 milijuna kuna, sa 1,14 na 1,19 milijardi. U odnosu na neke druge segmente u prehrambenoj industriji godišnji rezultat od 2,6 milijardi kuna za 20 mlinarsko-pekarskih kompanija ne svjedoči o snazi djelatnosti. Naime, takav prihod lani su ostvarila samo četiri mesoprerađivača. Ni po dobiti mlinarima i pekarima baš ne cvjetaju ruže. Među deset mlinara lani su dobit uvećali Čakovečki mlinovi sa 12,8 na 15,7 milijuna kuna, Novi Žitar sa milijun na 4,5, dok je kod Papuka dobit rasla sa 33 na 577.000 kuna. Kod pekara su veću dobit ostvarili samo osječka Karolina, koja je više okrenuta konditorskim proizvodima nego klasičnom pekarstvu, dobit je rasla sa 4,3 na 9,3 milijuna kuna, dok je Svaguša iz Splita dobit uvećao sa 132 na 432.000 kuna. Ova bi godina mogla donijeti nove trendove. Iako je Đakovština završila u stečaju, dio tvrtke preuzelo je osječko Žito, a dio Pan-Pek koji će vjerojatno poduprijeti razvoj unutar novih okvira.

Avans od 75 lipa za pšenicu
Vlasnik šećerana Viro i Sladorana Željko Zadro kupio je većinski udio u tvrtki Slavonija Nova, koja se prva iskazala na tržištu ponudom ratarima da pšenicu uskladište u novokupljenim silosima uz isplatu avansa od 75 lipa za kilogram. Vlasnik Granolia, lider među mlinarima, Hrvoje Filipović s partnerskom tvrtkom Cautio iz Našica ušao je u Novi Žitar iz Donjeg Miholjca. Zadro i Filipović, baš kao i Pipunić iz Žita, ne skrivaju ambicije za daljnji rast, a takvim projektima sklon je i Mato Škojo s Mlinarom, što najavljuje da će doći do novog odmjeravanja snaga u ovom sektoru.