Turistička sezona za mnoge je proizvođače hrane i pića najprometniji dio godine, a jedan od segmenata u kojima je ta sezonalnost posebice izražena svakako je proizvodnja sladoleda.

Doduše, u ovo doba posljednjih godina sladoled i sladoledne kuglice nerijetko se u medijima i na društvenim mrežama koriste kao svojevrsni ogledni primjer opće razine cijena u hrvatskom turizmu. Tako dio domaćih medija i ovih dana prenosi da se neke austrijske novine “zgražaju” nad cijenom sladoleda na obali i razlikama u odnosu na unutrašnjost.

S druge strane, domaća službena statistika kaže da su cijene sladoleda u svibnju ove godine u prosjeku u odnosu na isti mjesec prošle godine povećane za manje od dva posto, kao i da su u godišnjim usporedbama ugostiteljske usluge u prvih pet mjeseci u odnosu na lani prosječno poskupjele za oko šest posto.

Doduše, percepcija cijena uglavnom se ne ograničava na neko kratko razdoblje, mnogima su u glavi dulja razdoblja, a u slučaju sladoleda i statistički je ta poslastica, primjerice, u proteklih pet godina u prosjeku poskupjela za oko 60 posto, što znači znatno više od ukupnog rasta cijena hrane.

Rast uvoza i izvoza

Na domaćem tržištu sladoleda Ledo je već poslovično uvjerljivo najveći igrač. Prošlu je godinu zaključio s više od 194 milijuna eura prihoda ili 5,7 posto više nego godinu prije, pri čemu je iskazao nepunih sedam milijuna eura dobiti, oko 1,5 posto više nego 2024. U odnosu na 2021. kad je postao dijelom grupacije Nomad Foods, najveće europske kompanije za smrznutu hranu, godišnji prihod Leda povećan je za oko 40 posto.

U tom razdoblju Hrvatska bilježi rast i na strani izvoza i uvoza sladoleda, no izvoz je pritom u odnosu na 2021. u vrijednosnom iskazu povećan za trećinu, na više od 35 milijuna eura, dok je uvoz u te četiri godine više nego udvostručen, dosegnuvši prošle godine 45 milijuna eura. Navedeni porast kod izvoza ostvaren je na nešto manjim izvezenim količinama, dok je uvoz količinski povećan za oko 44 posto. Ti pokazatelji s jedne strane dijelom odražavaju rast cijena, ali dijelom očito i promjene u strukturi te robne razmjene u smislu udjela premium proizvoda.

Kad je riječ o tržišnom lideru, u Upravi Leda na čelu s Petrom Bermanecom komentirajući prošlu godinu ističu kako su pojačali međunarodnu prisutnost, pri čemu su mu glavna izvozna tržišta nekoliko okolnih zemalja: Srbija, BiH, Crna Gora i Mađarska, gdje je lani provedeno spajanje i preuzimanje brenda Iglo. Mimo toga, kažu, sladoledni portfelj proširen je na tržištu Austrije, koja se uz Albaniju pozicionirala kao ključno tržište izvan Adriatics regije. U kompaniji, ukupno gledano, značajan potencijal za rast vide i na tržištu Slovenije, gdje se potrošnja smrznute hrane po stanovniku postojano približava prosjeku EU.

Pet milijunaša

Milijunske prihode lani su u tvrtkama iz djelatnosti proizvodnje sladoleda iskazali i makarski Premis s premašenih četiri milijuna eura te zadarski Merex-Gel s oko 1,6 te zadarski Ice Cream Group i umaški Centar sladoleda, čiji su prihodi lani iznosili nešto više od milijun eura.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Vlasnik Premisa Zoran Premeru pak pokrenuo je investiciju vrijednu više od 260 tisuća eura u opremu za preradu voća. U planu je, kaže, proizvodnja sladoleda od domaće višnje maraske iz Dalmatinske zagore te lješnjaka iz kontinentalne Hrvatske, a s tim okusima ima ambiciju iskoraka i na zapadnoeuropska tržišta.

Već prije nekoliko godina taj je makarski poduzetnik u gospodarskoj zoni u Zadvarju otvorio distributivno-logistički centar vrijedan oko milijun eura i (su)financiran poticajima Ministarstva gospodarstva, a kako kaže, izvoz im omogućava diversifikaciju poslovanja i čini Premis manje ovisnim o domaćem turiz