Porast cijene energenata glavna je promjena koju će Hrvati osjetiti ulaskom u Europsku uniju. Stručnjaci se slažu kako će do nje sigurno doći. “Teško je nagađati što će se dogoditi, neki kupci energije će proći bolje, a neki lošije. Bit će veća ovisnost o promjenama cijena na tržištu izvan Hrvatske i cijene će biti realna ekonomska kategorija. Očekuje se da će se razviti dobar i efikasan model socijalne pomoći za obitelji koje ne mogu plaćati svoje troškove”, kaže Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.

Sadašnje cijene energenata Marijan Kalea iz Hrvatskoga ogranka međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – Cigre ocjenjuje nerealno niskima i kaže da se baš zbog takvih cijena ne događa toliko potreban razvoj energetskog sustava. Dodaje kako je još ne razumnije to što su u Hrvatskoj prosječne cijene za industriju veće (za plin) ili podjednake (za električnu energiju) prosječnim cijenama za kućanstva s obzirom na ionako problematičnu konkurentnost naše industrije u odnosu na europske prilike. Odnos prosječne cijene električne energije za kućanstva i industriju u EU prema podacima Eurostata za 2011. godinu je, kaže, 0,1275 prema 0,0936 centa/kWh, a u Hrvatskoj je 0,0918 prema 0,0900 centa/kW. Dakle, u EU je prosječna cijena za kućanstva 36% viša od one za industriju, a u nas su te cijene gotovo izjednačene.

“Dakle, neminovno, ali ne kao rezultat ulaska u EU, trebat će promijeniti omjer cijena kućanstvo/industrija podizanjem cijena kućanstvima ili snižavanjem cijena industriji”, napominje Kalea. S njim se slaže i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić koji kaže da su sadašnje niske cijene energenata “kao bumerang koji vam se vrati”. Dodaje da je nekoliko vlada do sada vodilo lošu politiku kada je o cijenama energenata riječ pa je nužno njihovo približno izjednačavanje s cijenama ostalih članica Unije. Što je s ostalim promjenama? Što se zakonodavnih rješavanja pitanja energetike tiče, Kalea smatra kako se neće ništa mijenjati jer smo primijenili sve direktive koje primjenjuju i ostali u EU.

Druga stvar je, kaže, što ćemo provedbu tih rješenja morati postrožiti, primjerice bez daljnjeg odgađanja primijeniti tvz. treći energetski paket. Što se ekologije tiče, Granić vjeruje da će do bolje zaštite okoliša sigurno doći. No ciljevi koje je Unija zadala članicama izgledaju prilično nerealno. Naime, plan je da Unija do 2020. za 20% snizi potrošnju svih energenata, za jednaki postotak snizi emisiju stakleničkih plinova te također za 20% poveća udio obnovljivih izvora energije. Iako je, primjerice, potrošnja svih energenata u 2010., a vrlo vjerojatno i prošle godine, u Hrvatskoj padala, stručnjaci navode kako je to posljedica krize te da treba očekivati kako bi potrošnja u budućnosti mogla rasti. Kada se govori o udjelima obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na finalnu potrošnju, Kalea spominje kako bi Hrvatska u sljedećih 11 godina trebala postotak dignuti za 6-postotnih poena, sa sadašnjih 14 posto. U mnogo većim problemima nalazi se npr. Velika Britanija koje želi dosegnuti 15% udjela OIE, a do 2009. godine ostvarili su samo 2,9%.

Niske cijene energenata su vam kao bumerang, uvijek se vrate
Igor Dekanić Rudarski fakultet

Moramo uvesti socijalnu pomoć za one koji neće moći platiti energente
Goran Granić, Inst. Hrvoje Požar

Treba ili smanjiti cijene industriji ili povećati cijene kućanstvima
Marijan Kalea HRO CIGRE

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti