Nakon istraživanja tržišta i priprema koje su trajale cijelu prošlu godinu, zagrebački Chromos boje i lakovi izvezao je ovih dana u Veliku Britaniju prve količine laka za parkete. “Ocjene agencija koje su istraživale tržište su pozitivne pa se nadamo uspjehu. Ove godine u Velikoj Britaniji prodat ćemo tisuću tona naših proizvoda, ponajprije ekološkog laka za parkete, ali i klasičnoga Chromodena, iako smo vjerovali da na Zapadu jako paze na ekologiju i da će se naš izvoz temeljiti isključivo na vodenom, odnosno ekološkom laku”, izjavio je Tomislav Cerc, predsjednik Uprave Chromosa.
Novi pogon
U prošloj godini izvoz je u odnosu na prethodnu godinu porastao 16,8 posto, dok je domaća prodaja veća četiri posto. Međutim, s udjelom izvoza od 28 posto u ukupnoj prodaji u Chromosu nisu zadovoljni. Cilj im je dostići 40 posto što je, smatra Cerc, realno i moguće ostvariti. Glavnina izvoza još se odnosi na države u regiji, no kreće se i dalje – već se izvozi u Nizozemsku, Mađarsku, Austriju…Iako su u prošloj godini cijene sirovina porasle zbog skuplje nafte, zadovoljni smo postignutim poslovnim rezultatima, rekao je Cerc. Troškovi sirovina u 2005. porasli su 15,5 posto. Ukupni prihod lani dosegao je 145 milijuna kuna i veći je 11,5 posto, a neto dobit 8,3 posto. Chromos je u 2005. u odnosu na godinu dana prije proizvodnju povećao 21 posto, dok je u novu opremu i modernizaciju utrošeno 42,5 milijuna kuna. U Zagrebu je sagrađen novi pogon za proizvodnju žbuke i gotovih boja za zidove, a pokraj Splita podignut je informativno-distribucijski centar. Cerc kaže da bi u 2006. ukupni prihod trebao porasti 15 posto.
Slično govori i Uroš Slavinec, predsjednik Uprave Heliosa iz Domžala, u sastavu koje se nalazi i Chromos.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Podvodni tuneli ne mogu spasiti državu.
Jedini ispravan smjer je smanjenje troškova države, a ne povećanje javne potrošnje.
Podvodne tunele treba graditi Realni sektor.
Država mora smanjiti za 50 % poreze i sve troškove.
Mora prestati uzimanje uspješnima u Realnom sektoru i davanje neuspješnima u Javnom sektoru .
Uključite se u raspravu