Hrvatska će odmah po priključenju Europskoj uniji na raspolaganju imati 330 milijuna eura iz EU fondova za regionalne projekte. Da bi se što bolje pripremila za to, domaće institucije moraju već danas krenuti u izradu strategija i projekata prihvatljivih EU, pojasnio je Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja na okruglom stolu “Utjecaj procesa pristupanja RH EU i europskih fondova na regionalni razvoj Hrvatske“ u srijedu u Zagrebu, a pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika.

Poljski poučak
Hrvatska bi, prije svega, trebala poraditi na organizacijskog strukturi institucija koje će se baviti povlačenjem sredstava iz strukturnog i kohezijskih fondova EU nakon priključenja, a zadatak je Vlade o tome senzibilizirati domaću javnost, kazao je Pankretić. Iako u Ministarstvu gospodarskog razvoja decidirano ne tvrde da su oni jedina opcija za tu centraliziranu instituciju, jer taj posao mogu obavljati i obavljaju u pojedinim članicama Unije, i Ministarstvo financija ili Središnji ured državne uprave, smatraju da se ne smije dopustiti da se tako važno pitanje prepusti koordinaciji i dnevno političkom prepucavanju raznih ministarstava. Pankretić ponavlja da je primjer Poljske, koja je najuspješnija nova članica EU-a po izvučenom novcu iz bruxelleske blaganje, smjer kojim bi trebala krenuti i Hrvatska. U Poljskoj je postignut politički konsenzus da sve poslove glede projekata financiranih iz EU fondova obavlja Ministarstvo gospodarskog razvoja na čelu s karizimatičnom i nestranačkom ministricom Elizbietom Bienkowski.

I Hrvatska uspješna
Da je Pankretić najskloniji takvom modelu s centralnom ulogom njegovog ministarstva govori i činjenica da je proteklog tjedna brojno hrvatsko izaslanstvo Ministarstva na čelu s ministrom te predstavnika agencija za regionalni razvoj i novinara boravilo u Poljskoj upoznajući se sa funkcioniranjem tamošnjeg modela upravljanja EU fondovima. Okrugli stol u Zagrebu, kojeg je organiziralo Hrvatsko društvo lobista – HDL, okupio je gotovo 150 predstavnika lokalnih vlasti u Hrvatskoj. Iako u javnosti postoji dojam da Hrvatska i nije najuspješnija u dosadašnjem izvlačenju novca odobrenog od Unije, Božidar Pankretić objašnjava da je situacija obrnuta.“Mi smo iz gotovo svih EU projekata vezanih uz Hrvatsku izvukli veliki postotak odobrenog novca. Iz programa CARDS je svake godine njegovog trajanja izvučeno više od 90% odobrenih sredstava. PHARE-a i IPA-e za sada oko 80%, no ne treba zaboraviti da neki o tih projekata još uvijek traje pa će i taj postotak biti znatno veći”, navodi Pankretić.

Obrat

80 posto Poljaka za EU
Situacija s potporom građana ulasku Poljske u Europsku uniju bila je 2003. godine slična onoj u Hrvatskoj danas, kazao je Wieslaw Tarka, poljski veleposlanik u Zagrebu. Tarka je na okruglom stolu pojasnio da su u pretpristupnom razdoblju u Poljskoj postojale dvije ozbiljne euroskeptičke stranke. Danas je, kada su se Poljaci upoznali s tim što je to zapravo Europska unija, potpora njihovu članstvu u Uniji veća od 80 posto te nema niti jedne ozbiljnije političke opcije koja bi to dovodila u pitanje.