U Hrvatskoj nema digitalne piraterije računalnih programa, već je to problem koji je izražen u drugim industrijama, izjavio je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. Pojašnjava da BSA nije ni za ni protiv ACTA-e o kojoj se najviše govorilo upravo u kontekstu internetske, odnosno digitalne piraterije. “BSA je za javnu raspravu i rješenja koja će biti poticajna za razvoj tržišta, jer ne smijemo dopustiti da se donesu mjere koje bi onemogućile budući razvoj”, kaže Matijević.

Dodaje da javne rasprave o ACTA-i nema. Matijević ističe da će oni stoga u sklopu konferencije Intelektiv, koja se održava 14. ožujka u Zagrebu, sa svoje strane potaknuti tu javnu raspravu. “Planiramo okupiti suce, predstavnike izvršne vlasti i nositelje prava kako bismo potaknuli javnu raspravu pa ćemo vidjeti do kakvih sve rješenja na taj način možemo doći”, kaže Matijević. Dodaje da BSA, kao udruženje koje okuplja proizvođače softvera, ima najvećih problema redovito s 15-ak istih država u kojima je digitalna piraterija najraširenija. Hrvatska nije među njima. U Hrvatskoj navodi da je najveći problem što se stopa piratizacije, koja se posljednjih godina kreće malo iznad 50 posto, baš i ne smanjuje. To je velik problem i domaćim softverskim tvrtkama. Iako je BSA pokušala neke od njih uključiti u svoj radi, oni nisu imali interesa. Službeno se zna da se razgovaralo s dvije kompanije, ali ne i o kojim je tvrtkama riječ. “Hrvatski proizvođači softvera imali bi koristi od uključivanja u naš rad i mi smo ih pokušali privući u naše članstvo, ali nažalost s njihove strane nema velikog interesa za to iako imaju realne gubitke zbog piratizacije svog softver”, kaže Matijević. U svibnju BSA planira objaviti službenu stopu piratstva u Hrvatskoj. Neslužbeno, ne očekuju se veće promijene u odnosu na prošlu godinu kad je iznosila 54 posto. To znači da je više od polovice poslovnog softvera u hrvatskim tvrtkama i drugim organizacijama nelegalno. BSA je procijenila da je vrijednost tako piratiziranog softvera 389 milijuna kuna. “Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike”, zaključuje Matijević.