EN DE

Bez strategije teško do europskog novca

Autor: Marija Crnjak
26. siječanj 2012. u 17:55
Podijeli članak —

Nekoliko je ključnih dokumenata odnosno odluka čije donošenje bi trebalo bitno povećati konkurentnost hrvatskog turizma jednog dana kad uđemo u Uniju. S tim je ciljem naime i najavljeno snižavanje PDV-a u turizmu te izrada strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine čiji je analitički dio postojećeg stanja već gotov.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iako još nije definirano kakav će se postotak PDV-a primijenjivati na usluge smještaja i prehrane, i najviša najavljena stopa od deset posto restoranima i hotelima prve konkretne rezultate trebala bi donijeti samim početkom primjene. Strategija turizma koju radi Institut za turizam do rujna ove godine trebala bi biti dovršena i definirati rokove provedbe, a obzirom da je od rujna do pristupanja Hrvatske u EU manje od godinu dana, za očekivati je da će rokovi za brojne zadatke biti relativno kratki. “Izrada strategije razvoja hrvatskog turizma važan je projekt stoga što ćemo imati sustavan pristup i jasno postavljene smjernice za upravljanje turizmom i na temelju njih moći ćemo povlačiti novac iz EU fondova”, ističe ministar turizma Veljko Ostojić koji je odlučio nastaviti projekt svog prethodnika Damira Bajsa, no skrativši rokove za izradu strategije. Institut za turizam u dovršenom dijelu strategije ambiciozno je izdvojio čak sedam proizvoda koje možemo dobro unovčiti. To su odmor na suncu i plaži, odmor uz plažu izvan ljetne sezone, odmor u ruralnim područjima, poslovni turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, jahting turizam, kruzing, biciklizam te ronilački turizam. U dokumentu koji tek treba definirati na koji način će se kapitalizirati postojeći resursi autori su proveli i nekoliko istraživanja o aktualnoj pozicji sektora koji već mogu dati jasne smjernice za daljnji rad. Pokazalo se tako da nas Europljani doživljavaju kao zemlju ljetnog odmora koja ima problem s nedostatkom zabavnih sadržaja, da nas dio europskih građana još uvijek promatra tek kao zemlju bivše Jugoslavije u kojoj je bjesnio rat. No također smo dobili naznake da velik potencijal leži na tržištima Poljske, Španjolske, skandinavskih zemalja.

Nekoliko je ključnih dokumenata odnosno odluka čije donošenje bi trebalo bitno povećati konkurentnost hrvatskog turizma jednog dana kad uđemo u Uniju. S tim je ciljem naime i najavljeno snižavanje PDV-a u turizmu te izrada strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine čiji je analitički dio postojećeg stanja već gotov.

Iako još nije definirano kakav će se postotak PDV-a primijenjivati na usluge smještaja i prehrane, i najviša najavljena stopa od deset posto restoranima i hotelima prve konkretne rezultate trebala bi donijeti samim početkom primjene. Strategija turizma koju radi Institut za turizam do rujna ove godine trebala bi biti dovršena i definirati rokove provedbe, a obzirom da je od rujna do pristupanja Hrvatske u EU manje od godinu dana, za očekivati je da će rokovi za brojne zadatke biti relativno kratki. “Izrada strategije razvoja hrvatskog turizma važan je projekt stoga što ćemo imati sustavan pristup i jasno postavljene smjernice za upravljanje turizmom i na temelju njih moći ćemo povlačiti novac iz EU fondova”, ističe ministar turizma Veljko Ostojić koji je odlučio nastaviti projekt svog prethodnika Damira Bajsa, no skrativši rokove za izradu strategije. Institut za turizam u dovršenom dijelu strategije ambiciozno je izdvojio čak sedam proizvoda koje možemo dobro unovčiti. To su odmor na suncu i plaži, odmor uz plažu izvan ljetne sezone, odmor u ruralnim područjima, poslovni turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, jahting turizam, kruzing, biciklizam te ronilački turizam. U dokumentu koji tek treba definirati na koji način će se kapitalizirati postojeći resursi autori su proveli i nekoliko istraživanja o aktualnoj pozicji sektora koji već mogu dati jasne smjernice za daljnji rad. Pokazalo se tako da nas Europljani doživljavaju kao zemlju ljetnog odmora koja ima problem s nedostatkom zabavnih sadržaja, da nas dio europskih građana još uvijek promatra tek kao zemlju bivše Jugoslavije u kojoj je bjesnio rat. No također smo dobili naznake da velik potencijal leži na tržištima Poljske, Španjolske, skandinavskih zemalja.

Autor: Marija Crnjak
26. siječanj 2012. u 17:55
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close