Iako je Hrvatska poodmakla u pregovorima s EU i usklađivanju s europskom zakonskom regulativom, broj niskoenergetskih i pasivnih kuća još je zanemariv u odnosu na EU.

Gradnja takvih objekata vrlo je raširena u EU, što ne čudi s obzirom na njihovu energetsku učinkovitost i ekološku prihvatljivost. U Njemačkoj je takva vrsta objekata dosegla brojku od 150.000 jedinica zahvaljujući razrađenome modelu poticanja na saveznoj i lokalnoj razini. Austrija s oko 1000 izgrađenih pasivnih kuća također hvata priključak. Broj izgrađenih niskoenergetskih i pasivnih objekata u EU rezultat je cijelog niza poticajnih mehanizama za takvu gradnju na lokalnoj i državnoj razini, kazala je Željka Hrs-Borković, znanstvena suradnica na Odjelu za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost Energetskog instituta “Hrvoje Požar”. “Neke države potiču gradnju povoljnijim kreditiranjem ili oslobođenjem kupnje građevinskog materijala od poreznih davanja. Najčešći je model poticanja subvencijama lokalnih ili državnih institucija koje dosežu i do 40 posto vrijednosti građevinskog materijala”, ističe Hrs-Borković. U Hrvatskoj takvi razrađeni modeli poticanja za fizičke osobe ne postoje, pa ne čudi broj od svega desetak izgrađenih niskoenergetskih i pasivnih objekata. Prema njezinim riječima, uvođenje energetske certifikacije zgrada koje se implementira u Hrvatskoj moglo bi znatno povećati gradnju takvih objekata jer se već pojavio veće zanimanje za gradnju zgrada razreda A energetske potrošnje. “Nužno je usmjeriti državnu politiku prema energetskoj učinkovitosti i poticanju niskoenergetske gradnje te energetskoj obnovi postojećih zgrada koje su najveći potrošači.”