Kontinuirano ulaganje cjeloživotno učenje ključ je uspjeha radne snage u budućnosti. Zanimanja budućnosti temeljit će se na znanju baziranom na tehnologijama i inovacijama, rečeno je na jučer održanoj konferenciji “Nove vještine, tehnologija i zanimanja budućnosti”, održane u sklopu obilježavanja “Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija”.

Na konferenciji je bilo riječi o tome kako su tehnologije utjecale na promjenu načina poslovanja i kako se to odrazilo na tržište rada, o budućim očekivanjima poslodavaca o potrebnim vještinama i profila radne snage te promjenama na tržištu rada na koje je utjecao razvoj i primjena tehnologije. Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, ističe da će se u sljedećih deset godina Europa suočiti s nedostatkom 700.000 profesionalaca u ICT industriji. “Razvojem tehnologija mijenjaju se radna mjesta, a 90 posto mjesta koja će se otvarati u EU zahtijevat će ICT, što podrazumijeva dobra znanja rada na računalu”, kaže Balen. Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, napominje da je sve što nas okružuje na tržištu rada vezano uz napredak. “Mladi danas drukčije žive, oni su budućnost rada, imaju drukčija znanja, vještine i kompetencije na tržištu rada”, naglasila je Paun Jarallah. Dodaje da 43 posto stanovništva u Europskoj uniji nema potrebne kvalifikacije za ono što danas traže poslodavci. Smatra da će u budućnosti padati potražnja za radnicima koji obavljaju rutinske poslove. Te će poslove preuzeti automatika, tehnologija i robotika, a za upravljanje takvim sustavima bit će potreban visokoobrazovani kadar. “Od primarnog fokusa na poljoprivredu sada je red na informatizaciju. U uslužnom će se sektoru povećati potražnja za specijalističkim uslugama, a potencijala za stvaranje poslova ima i u ekološkoj proizvodnji”, smatra Paun Jarallah. Prognoze analitičara na tržištu rada pokazuju da će u budućnosti rasti potražnja za radnicima u zdravstvu, znanosti i tehnologiji, a nova radna mjesta će se prema predviđanjima otvarati u proizvodnji organske hrane, mikrobiologije, kompjutorske biologije, genetike, robotike, nanotehnologije, svemirske tehnike, naprednih zdravstvenih usluga i slično. Upravo zbog toga važno je danas planirati obrazovne programe koji će pratiti tehnološki razvoj i stvarati kadar osposobljen i pripremljen za potrebe budućnosti.“Top poslodavci u Hrvatskoj sada pripadaju telekomunikacijskom i informatičkom sektoru i sada ta zanimanja postaju puno atraktivnija”, ustvrdio je Ratko Mutavdžić, voditelj prodaje javnom sektoru u Microsoftu Hrvatska. Mutavdžić je sudjelovao i u raspravi na okruglom stolu zajedno s predstavnicima iz sektora turizma, trgovine i proizvodnje. Među njima su bili direktorica ljudskih potencijala Nove TV Vera Čubranić-Zovko, predsjednik uprave Lantea grupe Leo Mršić i direktor Kompasa Zagreb Ivan Pukšar. Oni su raspravljali o tome kako je tehnologija utjecala na potrebe za radnim mjestima u njihovim tvrtkama te kakve se vještine i profili radne snage traže.

Nova TV

Nestaju fiksni, usko specijalizirani poslovi
Vera Čubranić-Zovko, direktorica ljudskih resursa Nove TV, na konferenciji je istaknula da je u posljednje dvije godine u njenoj tvrtki bilo drastičnih promjena pa je provedena redefinicija, u smislu nestajanja fiksnih i usko specijaliziranih poslova. “Sadržaj mora biti drugačije prezentiran, koncipiran i strukturiran uz komunikaciju kroz više različitih kanala. Neka su radna mjesta ukinuta, druga su otvorena. Razvijamo se i prilagođavamo promjenama”, kaže.