EN DE

Arena potopila Ingrinu dobit

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
19. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ingrin prihod veći od milijardu kuna, no dobit je pala za 17 posto, na 43,3 milijuna kuna

Pogoršanje Ingrinih poslovnih pokazatelja se iščekivalo – dilema je samo bila u kojoj mjeri će rezultat u prošloj godini podbaciti u odnosu na onaj iz 2007. godine. Nerevidirani i nekonsolidirani rezultati, objavljeni krajem prošlog tjedna, otklonili su i tu nepoznanicu – prihod je premašio milijardu kuna, zabilježivši porast od 43,7 posto u odnosu na 2007., ali su se zato Ingrini profitni pokazatelji strmoglavili.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast troškova
Operativna dobit pala je za 17 posto, na 43,33 milijuna kuna, dobit prije oporezivanja za 81 posto, na 16,93 milijuna kuna, dok je neto dobit pala za 82,2 posto, na 11,89 milijuna kuna. I objašnjenje podbačaja je očekivano, barem za sve koji su pratili sapunicu s dovršetkom i primopredajom Arene Zagreb, najvećeg Ingrina prošlogodšnjeg projekta. Službeno u Ingri kažu kako su na manju tekuću dobit društva u odnosu na planiranu najveći utjecaj imali povećani operativni i financijski troškovi nastali u posljednjem tromjesečju kako bi Arena Zagreb bila dovršena i isporučena u dogovorenom roku od 500 dana, što je i ostvareno. Podsjećaju da je ta investicija naposljetku stajala 700 milijuna kuna. U ovom trenutku Ingrine kratkoročne obveze iznose 843 milijuna kuna, od čega su obveze prema dobavljačima 332 milijuna kuna. Dugoročne obveze kreću se na razini 291 milijun kuna. Na lanjsko poslovanje, kažu u Ingri, utjecali su i jednokratni troškovi akvizicija i širenja na nova tržišta, kao i troškovi otvaranje međunarodnih predstavništava te troškovi sudjelovanja na natječajima za velike projekte “koje kao vlastiti rizik financira društvo”. Doduše, bolji uvid u poslovanje grupe dobit će se uvidom u konsolidirani izvještaj. U Ingri kažu da su lani u vlastite investicijske projekte i akvizicije uložili više od 300 milijuna kuna. Kompanija za ovu godinu najavljuje projekte ukupne vrijednosti 400 milijuna eura. Najava ide uz dozu rezerve jer premda kažu da je tvrtka u suradnji s financijskim partnerima i bankama osigurala uvjete za realizaciju dovršetak tekućih investicija, napominje se da će se zbog otežanih uvjeta poslovanja zbog krize te posljedično usporenih gospodarskih aktivnosti za koje se pretpostavlja da će se protegnuti na cijelu godinu rok realizacije planiranih projekata produžiti.

Pogoršanje Ingrinih poslovnih pokazatelja se iščekivalo – dilema je samo bila u kojoj mjeri će rezultat u prošloj godini podbaciti u odnosu na onaj iz 2007. godine. Nerevidirani i nekonsolidirani rezultati, objavljeni krajem prošlog tjedna, otklonili su i tu nepoznanicu – prihod je premašio milijardu kuna, zabilježivši porast od 43,7 posto u odnosu na 2007., ali su se zato Ingrini profitni pokazatelji strmoglavili.

Rast troškova
Operativna dobit pala je za 17 posto, na 43,33 milijuna kuna, dobit prije oporezivanja za 81 posto, na 16,93 milijuna kuna, dok je neto dobit pala za 82,2 posto, na 11,89 milijuna kuna. I objašnjenje podbačaja je očekivano, barem za sve koji su pratili sapunicu s dovršetkom i primopredajom Arene Zagreb, najvećeg Ingrina prošlogodšnjeg projekta. Službeno u Ingri kažu kako su na manju tekuću dobit društva u odnosu na planiranu najveći utjecaj imali povećani operativni i financijski troškovi nastali u posljednjem tromjesečju kako bi Arena Zagreb bila dovršena i isporučena u dogovorenom roku od 500 dana, što je i ostvareno. Podsjećaju da je ta investicija naposljetku stajala 700 milijuna kuna. U ovom trenutku Ingrine kratkoročne obveze iznose 843 milijuna kuna, od čega su obveze prema dobavljačima 332 milijuna kuna. Dugoročne obveze kreću se na razini 291 milijun kuna. Na lanjsko poslovanje, kažu u Ingri, utjecali su i jednokratni troškovi akvizicija i širenja na nova tržišta, kao i troškovi otvaranje međunarodnih predstavništava te troškovi sudjelovanja na natječajima za velike projekte “koje kao vlastiti rizik financira društvo”. Doduše, bolji uvid u poslovanje grupe dobit će se uvidom u konsolidirani izvještaj. U Ingri kažu da su lani u vlastite investicijske projekte i akvizicije uložili više od 300 milijuna kuna. Kompanija za ovu godinu najavljuje projekte ukupne vrijednosti 400 milijuna eura. Najava ide uz dozu rezerve jer premda kažu da je tvrtka u suradnji s financijskim partnerima i bankama osigurala uvjete za realizaciju dovršetak tekućih investicija, napominje se da će se zbog otežanih uvjeta poslovanja zbog krize te posljedično usporenih gospodarskih aktivnosti za koje se pretpostavlja da će se protegnuti na cijelu godinu rok realizacije planiranih projekata produžiti.

Planirani projekti
Od konkretnih projekata za sljedeće razdoblje u Ingri navode dovršetak investicijskog projekta Dvori Lapad i poslovne zgrade Atlantske plovidbe u Dubrovniku, trgovačkog centra u sklopu zagrebačke Arene, gradnju smještajnih jedinica za osobe treće dobi sa stacionarom, gradnju objekata za potrebe lokalne samouprave, nastavak projekata na alžirskom tržištu, ekološko-energetske investicijske projekte te daljnje jačanje inozemnih aktivnosti preko novih infrastrukturnih projekata na regionalnim tržištima i na tržištima na kojima je Ingra već tradicionalno prisutna.

Planovi

Konsolidacija poslovanja
Ingra će se u sljedećem razdoblju više posvetiti konsolidiranju poslovanja na razini grupe, a preispitat će se i odnosi prema svakom povezanom društvu

Strana tržišta
Pojačane su i aktivnosti tvrtke na stranim tržištima s izraženim potrebama za većim ulaganjima u investicijske i infrastrukturne projekte te u objekte od javne namjene

Pitanje Arene
Također je potrebno vidjeti kako će se na kraju razriješiti pitanje prihoda po osnovi investicije u zagrebačku Arenu. Dvojba je hoće li to biti onako kako predviđa ugovor, odnosno putem najma, ili možda ipak prodajom objekta

Činjenice

Loše Ingrino izvješće
Investicijsko-građevinska tvrtka Ingra u 2008. godini uprihodila je ukupno 1,04 milijarde kuna, što je porast od 43,7 posto u usporedbi s prihodima iz prethodne godine. Operativni prihodi u prošloj godini porasli su za 48,9 posto, na 1,01 milijardu kuna. Usprkos rastu prihoda na rekordnu razinu operativna i neto dobit su za 2008. niže u usporedbi s prethodnom godinom.

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
19. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close