Crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) lani je realno rastao 6,1% na skoro 5,8 milijardi eura, priopćeno je iz Vlade koja je utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2022. U raspravi na temu istaknuto je da su, nakon ostvarenog snažnog rasta ekonomske aktivnosti od 13% u 2021., dinamični ekonomski trendovi u Crnoj Gori nastavljeni i u 2022., unatoč negativnim učincima rata u Ukrajini.

“Ubrzana i jaka potražnja, veća porezna disciplina i primjena elektronske fiskalizacije, podržali su snažan ekonomski rast i povoljne makroekonomske trendove, pa je, prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku, u 2022. zabilježen realni rast BDP-a od 6,1%, dok je BDP ostvaren u nominalnom iznosu od 5,79 milijardi eura”, rekli su iz Vlade.

Bez novih zaduženja

Zakonom o budžetu za prošlu godinu sredstva predviđena za financiranje javne potrošnje iznosila su 2,5 milijardi eura, što je bilo na razini plana za 2021. Iz Vlade su naveli da su planirana sredstva uvećana na 2,69 milijardi eura, odnosno za 169 milijuna eura ili 7,48%.

“Plan je izvršen u iznosu od 2,59 miljardi eura (96,32%). Za financiranje izdataka tekućeg proračuna predviđena su sredstva od 1,09 milijardi eura, a rebalansom proračuna, kao i odlukama o preusmjeravanju sredstava plan je korigiran na 1,17 milijardi eura”, rekli su iz Vlade dodavši da je ostvareno 1,21 milijardi eura, ili 4,19% iznad plana. Prekoračenje je, ističu, u skladu s odredbama Zakona o budžetu za prošlu godinu.

“Ukupan javni dug Crne Gore, na dan 31. 12. 2022., iznosio je 4.102,21 milijuna eura, odnosno 70,77% BDP-a”. Iz Vlade navode da, uzimajući u obzir depozite Ministarstva financija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju 2022. iznosili 111,75 milijuna eura, neto javni dug Crne Gore, na isti dan iznosi 3.990,46 milijuna eura, odnosno 68,84% BDP-a.

“Pored ostalog, naglašeno je da stanje javnog duga u posljednje tri godine karakterizira smanjenje u apsolutnom iznosu, na što je u najvećem dijelu utjecala činjenica da u tijeku 2021. i prošle godine nije bilo većih kreditnih zaduženja”, rekli su iz Vlade. Ističu i da je u odnosu na 2022., u 2021. godini javni dug smanjen za 246,16 milijuna eura, dok je u 2022. u odnosu na 2021. smanjen za 60,58 milijuna eura.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) kako bi se taj Zakon uskladio sa preporukama Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Predloženim odredbama postiže se potpuno usklađivanje važećeg Zakona s pravnom tekovinom Europske unije (EU), u skladu s preporukama Europske komisije, kao i usklađivanje s preporukama MMF-a.

Vlada je donijela Uredbu o kriterijima za utvrđivanje granica sidrišta luke i načinu označavanja tih granica. Kako je istaknuto, Uredba će pružiti potrebne smjernice i rješenja za prevladavanje nedostataka i nejasnoća u regulativi o sidrištima luka.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

“Njena primjena će rezultirati poboljšanom sigurnošću, efikasnošću i funkcioniranjem pomorske plovidbe i lučkih operacija, čime će se osigurati optimalni uvjeti za pomorce, brodove i lučki promet u cjelini”.

Vlada Crne Gore donijela je i Program poticanja projekata u vodoprivredi za ovu godinu, kojim se utvrđuje obujam sredstava za financiranje poslova upravljanja vodama i obavlja njihov raspored i visina po namjenama, objektima i općinama.

“Programom je namijenjen iznos od 1,25 milijuna eura koji je osiguran proračunom za ovu godinu”, kaže se u dokumentu.

Pojašnjava se da je program koncipiran tako što je prioritet stavljen na seoske vodovode, koji su financirani u prethodnom razdoblju, kao i novim zahtjevima za izgradnju vodovoda, koji su dostavljeni od strane općina i za to je namijenjeno 500.000 eura za izgradnju 14 objekta, a u cilju stvaranja boljih uvjeta života i rada na seoskom području.

“Između ostalog, za implementaciju planova upravljanja vodama na vodnom području Dunavskog i Jadranskog sliva predviđena su sredstva u iznosu od 600.000 eura, dok je za individualnu vodoopskrbu predviđeno 75 tisuća eura”, rekli su iz Vlade.

Festivalski turizam

Vlada je usvojila Informaciju o organizaciji festivala Lake fest 2023 i manifestacije Međunarodni sajam pršuta – MESAP 2023, kao i da su prihvaćeni ugovori o suradnji na organizaciji tih manfestacija. Poticanje manifestacionog turizma utječe na stvaranje cjelogodišnjeg turističkog proizvoda, odnosno, na smanjenje sezonalnosti u turističkom poslovanju. “U skladu s tim, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da odigura sredstva podrške za organizaciju festivala Lake fest 2023 od 30 tisuća eura, a za manifestaciju Međunarodni sajam pršuta – MESAP 2023 20 tisuća eura”.

Usvojena je i Informacija o preusmjeravanju sredstava u okviru Kapitalnog budžeta Uprave za kapitalne projekte za 2023. godinu. Nakon provedenih analiza i plana dinamike potrošnje, zbog nepredviđenih okolnosti do kraja 2023. neće doći do potpune realizacije nekoliko kapitalnih projekata u iznosima planiranim Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu.

“Pa je Vlada odobrila preusmjeravanje nepotrošenih sredstava u ukupnom iznosu od 16.495.775 eura za plaćanje dospjelih obaveza za projekte čija je realizacija u tijeku”, precizira se u dokumentu.

U okviru realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, Vlada je usvojila Informaciju o potrebi zaključivanja Direktnog ugovora između Koncesionara, Prioritetnog zajmodavca i Koncedenta. U Informaciji se navodi da je osnovni razlog za potpisivanje takvog sporazuma u potrebi omogućavanja kreditoru da se projekat uspješno realizira tijekom perioda neophodnog za otplatu kredita. Direktnim ugovorom ugovorne strane potvrđuju da njegovo zaključenje neće biti tumačeno kao da je Vlada stekla bilo kakva prava i obaveze po Ugovoru o kreditu.