Privremenim ukidanjem viza za građane Saudijske Arabije, od 1. lipnja do 30. rujna ove godine, Crna Gora otvorila je novo turističko tržište. Iako vlada to otvaranje vidi kao dobru priliku, posebno zbog očekivanog gubitka ruskih i ukrajinskih turista, stručnjak za turizam Rade Ratković kaže da na Bliski istok ne treba gledati kao na “ekonomsku šansu”, već da se Crna Gora treba fokusirati na europske zemlje.

Turistički djelatnici ističu da je novo tržište dobrodošlo, ali da je velika nepoznanica, piše Radio Slobodna Europa. U sklopu otvaranja Crne Gore prema tom tržištu uspostavljena je izravna zrakoplovna veza između Rijada i Tivta.

Dosad ih uopće nije bilo
“Naša je obveza da otvorimo nova tržišta zbog događanja u istočnoj Europi koja će negativno utjecati i na Crnu Goru, jer je naša zemlja bila vrlo popularna među ruskim i ukrajinskim turistima.

Ukidanje viza moglo bi biti dobro za naš turizam i vjerujem da će građani Bliskog istoka biti zadovoljni”, rekao je Dritan Abazović, crnogorski premijer. I u Nacionalnoj turističkoj organizaciji ocjenjuju kako je ovo šansa za crnogorski turizam jer se zbog ruske invazije na Ukrajinu očekuje gubitak oko 20 posto prihoda.

Naime, prošle godine su oko 21 posto noćenja u Crnoj Gori ostvarili turisti iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, a turisti iz Srbije 29 posto. Turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata činili su 0,1 posto posjeta, dok iz Saudijske Arabije nisu niti zabilježeni.

Rade Ratković kaže da je dobro što su krenule nove zračne linije i ukinute vize, ali da od tog tržišta “ne treba očekivati spas”:

“Tu nema ekonomske šanse, niti se može očekivati kontinuitet punjenja upražnjenog tržišta koje nadležni navode kao motiv za okretanje prema Bliskom istoku. To su tržišta koja su nam nepoznata. Ukidanje viza i novi letovi mogu biti pokazatelj dobre volje, ali nikako zamjena za zapadnoeuropsko tržište”, ističe Ratković, te dodaje da “onaj tko nema Nijemce i Engleze taj nema niti turizam”.

Turističke agencije koje dovode strane goste u Crnu Goru, otvaranje tržišta sa Saudijskom Arabijom vide kao dobru priliku, ali i kao veliki izazov.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

“Svako novo tržište je dobrodošlo, posebno sada u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i kada gubimo goste iz tih zemalja. Ali, svi će vam reći da je ovo veliki izazov.

Činjenica je da nismo upoznati s tipologijom gostiju iz Saudijske Arabije, pa ne možemo niti govoriti o očekivanjima već o jednoj velikoj nepoznanici”, kaže Bojan, zaposlen u jednoj podgoričkoj turističkoj agenciji. Govoreći o konkretnim izazovima, Bojan kaže da to mogu biti halal restorani, kojih je malo u Crnoj Gori.

Crna Gora je jedina zemlja u regiji koja nema Agenciju za certificiranje halal proizvoda. Kompanije koje žele taj certifikat mogu ga dobiti u Bosni i Hercegovini.

Dok je za Crnu Goru dolazak turista iz Saudijske Arabije novost, oni su su na trećem mjestu po broju noćenja u BiH, iako im za ulazak u tu državu treba viza. Inače, BiH je 2019. godine posjetilo gotovo 66.000 turista iz Saudijske Arabije.

Nije im do kupanja
Da za turizam Crne Gore može biti izazov to što nema halal restorana potvrđuje i Sead Krupalija, vlasnik turističke agencije Passport iz BiH.

“Jedina posebnost, poštujući njihovu religiju i običaje, jeste da traže da hrana bude halal, u najvećem broju ne piju alkohol i izbjegavaju mjesta gdje se služi alkohol”, objasnio je Krupalija dodajući da su dobri potrošači.

“Moja procjena je da svaki turist iz tog dijela svijeta ostavlja u prosjeku 150 eura dnevno”, dodaje Krupalija.

Govoreći o njihovim zahtjevima, on ističe da gosti iz Saudijske Arabije vole prirodu i čist zrak.

“Njima će više biti zanimljiv sjeverni dio Crne Gore. Zanimat će ih više nacionalni parkovi Crne Gore nego primorje jer im nije previše stalo do mora i kupanja. Možda će htjeti posjetiti neke lokacije poput Svetog Stefana, ali to je sve”, zaključuje Krupalija.