Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna blago ojačali, ali uz slabu likvidnost, jer vijesti iz pojedinih kompanija nisu uspjele potaknuti investitore na veću aktivnost.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,12 posto, na 1.828 bodova, a Crobex10 0,66 posto, na 1.035 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je otprilike 52 milijuna kuna, što je oko 6 milijuna kuna manje nego tjedan dana prije.

„Crobex se protekloga tjedna kretao u uskom rasponu, uz slabu likvidnost. Nije bilo važnijih novosti iz gospodarstva, dok vijesti iz pojedinih kompanija nisu uspjele potaknuti investitore na veću aktivnost“, kaže Ana

Vitaić Gladović, analitičarka odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Najveći promet, 4,4 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, čija je cijena oslabila 0,67 posto, na 177,80 kuna.

Slijedi dionica Vira, sa 4,3 milijuna kuna prometa. Cijena joj je na tjednoj razini ostala nepromijenjena na 607 kuna.

Znatniji promet, 3,3 milijuna kuna, ostvaren je i dionicama AD Plastika.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Članovi Uprave AD Plastika kazali su da su im kapaciteti u svih devet tvornica popunjeni za idućih pet godina, te da će kapitalna ulaganja u Hrvatskoj ove godine dosegnuti 20 milijuna eura. Cijena dionice te solinske tvrtke protekloga je tjedna porasla 2,24 posto, na 123,25 kuna.

Uprava Petrokemije objavila je, pak, da kreće s prikupljanjem ponuda za izbor financijskog savjetnika radi odabira strateškog partnera, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručio je da se privatizaciju Petrokemije treba što prije obaviti. Cijena dionice Petrokemije skočila je 6,09 posto, na 205,87 kuna.

Nešto više trgovalo se i dionicom Končara Elektroindustrije, kojom je ostvareno 2,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 0,69 posto, na 700,13 kuna.

Dionicom Ericsson Nikole Tesle, pak, ostvareno je 2,4 milijuna kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,19 posto, na 1.487,10 kuna.

Pozornost investitora privukla je i vijest da je TDR, koji posluje u sastavu Adris grupe, otvorio tvornicu u Iranu i proširio poslovanje na tržište jugozapadne Azije.

Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je 6 milijardi cigareta godišnje.

Povlaštena dionica Adrisa poskupila je 0,75 posto, na 270 kuna, uz tjedni promet od 1,88 milijuna kuna.

A unatoč nizu vijesti o Ini uoči početka pregovora Vlade i MOL-a sredinom idućega tjedna o promjeni dioničarskog ugovora i drugim važnim pitanjima, cijena dionice domaće naftne kompanije nije značajnije oscilirala.

Od početka tjedna kretala se u rasponu od 4.250 do 4.300 kuna i nije značajnije reagirala ni nakon špekulacija o mogućoj prodaji dijela državnog udjela u Ini ruskom Rosnfetu, ni nakon vijesti da bi MOL mogao tužiti državu jer nije preuzela plinsko poslovanje Ine, na što se obvezala 2009. godine.

Cijena dionice Ine tjedan je završila na 4.293,66 kuna, što je 1,18 posto više nego tjedan dana ranije, uz promet od 1,54 milijuna kuna.

„Sljedeći se tjedan očekuju novi domaći makroekonomski podaci – u ponedjeljak indeks potrošačkih cijena za kolovoz, a u petak indeks građevinskih radova u srpnju. Ipak, domaće bi dioničko tržište u sljedećem tjednu moglo biti pod većim utjecajem inozemnih vijesti s obzirom na važno zasjedanje Feda“, navodi Vitaić Gladović.

A na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno porasle, drugi tjedan zaredom, jer je ulagače ohrabrilo smirivanje napetosti u vezi Sirije.

Na Wall Streetu je Dow Jones skočio 3 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak od siječnja, dok je S&P 500 porastao 2, a Nasdaq indeks 1,7 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,5 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 2,8, a pariški CAC 1,6 posto.

No, trgovalo se oprezno jer bi Fed idućega tjedna mogao smanjiti poticajne mjere.

Premda se rast američkog gospodarstva ponešto usporio u trećem tromjesečju, očekuje se da će Fed, ipak, smanjiti poticajne programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, za 10 milijardi.

„S obzirom na nedavne podatke s američkog tržišta rada, investitori vjeruju da će intenzitet ublažavanja Fedovog kvantitativnog opuštanja biti manji nego što se još nedavno očekivalo“, zaključuje Vitaić Gladović.

* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu

http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.