EN DE

Wall Street ispred europskih tržišta

Autor: Mario Gatara
30. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Uzlazna putanja ključnih kamatnih stopa poljuljala ionako krhak optimizam europskih ulagača

Već i letimičan pogled na prošlotjednu izvedbu najistaknutijih svjetskih burzovnih indeksa otkriva ne baš posve uobičajenu divergenciju u kojoj su puno bolje prošli indeksi sa zapadne strane Atlantika, obilato koristeći optimistično intoniran tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Sezone obilježene prije svega nizom pozitivnih iznenađenja kojima se Dow Jones Industrials već sredinom tjedna domogao povijesne razine od 13.000 bodova te na krilima izdanja kao što su Boeing (+0,8 posto), 3M (+4,9 posto), a u konačnici i Microsoft (+3,8 posto) namaknuo više nego solidnih 1,2 posto rasta na tjednoj razini. Iako ugodnih iznenađenja ni na Starom kontinentu nije manjkalo, hipoteka u obliku uzlazne putanje ključnih kamatnih stopa (i negativnih implikacija) tamo se ipak pokazala odveć velikim teretom za krhki optimizam investitora, usput stavljen na kušnju i paničnom likvidacijom real-estate izdanja na iberijskom poluotoku. Zbog toga su španjolski indeksi protekloga tjedna zasjeli na sam vrh ljestvice gubitnika (s padom iznad 4 posto), ne uspijevajući se osloboditi pritiska koji je vrlo brzo prešao sa segmenta tržišta nekretnina i na povezane sektore poput građevine i banaka. Ove su izdašnim kreditnim plasmanima na neki način aktivno stvarale (ili barem održavale) real-estate bubble, uvjetujući dvoznamenkaste godišnje stope rasta cijena nekretnina u posljednjih desetak godina, koje su brojne investitore učinile iznimno bogatima. Odličan primjer spektakularnog rasta je Astroc Mediterraneo, dionica čija se cijena u nepunih godinu dana doslovno udesetostručila, da bi samo protekloga tjedna špekulacije o likvidaciji vlasničkih pozicija od strane velikih dioničara tržišnu kapitalizaciju tvrtke prepolovile.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je pak imalo za posljedicu domino-efekt, kojim se Inmocaral spustio u minus od 17 posto, a Metrovacesa je zabilježila pad cijene dionica od 6 posto, isprovociravši dvoznamenkasti pad cijena građevinskih dionica kao što su Sacyr Vallerhermoso, FCC i Acciona. Panika je kulminirala masovnim napuštanjem bankovnog sektora, ostavljajući imena kao što su Banco de Sabadell (-5,5 posto), Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-5,2 posto) i Banco Santander Central Hispano (-4,5 posto) s podebljim minusom na kraju tjedna. Doduše, potonje dvije (vodeće banke u zemlji) imale su i drugih problema. Naime, BBVA nije nimalo oduševila ulagače prezentacijom kvartalnih rezultata, dok je BSCH uvučena u pokušaj preuzimanja ABN Amro (+2,7 posto) koji se u međuvremenu pretvorio u pravi rat. Situaciju je dodatno zakomplicirala najavljena prodaja američkog ogranka nizozemske banke (kupac je Bank of America), vrlo atraktivnog plijena kojeg konzorcij sastavljen od Royal Bank of Scotland (-4,3 posto), Fortisa (-2,7 posto) i već spomenute BSCH ne namjerava tako lako ispustiti iz ruku. O čemu jasno svjedoči i relativno visoka cijena ponuđena dioničarima (više od 70 milijardi eura), kojom je navedeni tercet nadmašio prethodno obznanjenu ponudu Barclaysa (-3,3 posto), odgađajući konačan rasplet intrigantne sage. Pozitivna uloga banaka nije previše pomogla kontinentalnim burzovnim indeksima, baš kao što niti masovna uhićenja osumnjičenih za planiranje napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, nisu potvrđena dovoljno rano da bi donijela veću koristi naftašima, usprkos zamjetnom skoku cijena sirove nafte krajem tjedna (do ovogodišnjeg rekorda od 66,7 dolara po barelu). S druge pak strane, opsežnija akumulacija profita na tržištu metala nanijela je poveće gubitke rudarima, čime se londonski FTSE 100 našao duboko na negativnom teritoriju (s minusom od 1,1 posto), u znatno mjeri zasjenivši doista impresivan tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata.

Već i letimičan pogled na prošlotjednu izvedbu najistaknutijih svjetskih burzovnih indeksa otkriva ne baš posve uobičajenu divergenciju u kojoj su puno bolje prošli indeksi sa zapadne strane Atlantika, obilato koristeći optimistično intoniran tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Sezone obilježene prije svega nizom pozitivnih iznenađenja kojima se Dow Jones Industrials već sredinom tjedna domogao povijesne razine od 13.000 bodova te na krilima izdanja kao što su Boeing (+0,8 posto), 3M (+4,9 posto), a u konačnici i Microsoft (+3,8 posto) namaknuo više nego solidnih 1,2 posto rasta na tjednoj razini. Iako ugodnih iznenađenja ni na Starom kontinentu nije manjkalo, hipoteka u obliku uzlazne putanje ključnih kamatnih stopa (i negativnih implikacija) tamo se ipak pokazala odveć velikim teretom za krhki optimizam investitora, usput stavljen na kušnju i paničnom likvidacijom real-estate izdanja na iberijskom poluotoku. Zbog toga su španjolski indeksi protekloga tjedna zasjeli na sam vrh ljestvice gubitnika (s padom iznad 4 posto), ne uspijevajući se osloboditi pritiska koji je vrlo brzo prešao sa segmenta tržišta nekretnina i na povezane sektore poput građevine i banaka. Ove su izdašnim kreditnim plasmanima na neki način aktivno stvarale (ili barem održavale) real-estate bubble, uvjetujući dvoznamenkaste godišnje stope rasta cijena nekretnina u posljednjih desetak godina, koje su brojne investitore učinile iznimno bogatima. Odličan primjer spektakularnog rasta je Astroc Mediterraneo, dionica čija se cijena u nepunih godinu dana doslovno udesetostručila, da bi samo protekloga tjedna špekulacije o likvidaciji vlasničkih pozicija od strane velikih dioničara tržišnu kapitalizaciju tvrtke prepolovile.

To je pak imalo za posljedicu domino-efekt, kojim se Inmocaral spustio u minus od 17 posto, a Metrovacesa je zabilježila pad cijene dionica od 6 posto, isprovociravši dvoznamenkasti pad cijena građevinskih dionica kao što su Sacyr Vallerhermoso, FCC i Acciona. Panika je kulminirala masovnim napuštanjem bankovnog sektora, ostavljajući imena kao što su Banco de Sabadell (-5,5 posto), Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-5,2 posto) i Banco Santander Central Hispano (-4,5 posto) s podebljim minusom na kraju tjedna. Doduše, potonje dvije (vodeće banke u zemlji) imale su i drugih problema. Naime, BBVA nije nimalo oduševila ulagače prezentacijom kvartalnih rezultata, dok je BSCH uvučena u pokušaj preuzimanja ABN Amro (+2,7 posto) koji se u međuvremenu pretvorio u pravi rat. Situaciju je dodatno zakomplicirala najavljena prodaja američkog ogranka nizozemske banke (kupac je Bank of America), vrlo atraktivnog plijena kojeg konzorcij sastavljen od Royal Bank of Scotland (-4,3 posto), Fortisa (-2,7 posto) i već spomenute BSCH ne namjerava tako lako ispustiti iz ruku. O čemu jasno svjedoči i relativno visoka cijena ponuđena dioničarima (više od 70 milijardi eura), kojom je navedeni tercet nadmašio prethodno obznanjenu ponudu Barclaysa (-3,3 posto), odgađajući konačan rasplet intrigantne sage. Pozitivna uloga banaka nije previše pomogla kontinentalnim burzovnim indeksima, baš kao što niti masovna uhićenja osumnjičenih za planiranje napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, nisu potvrđena dovoljno rano da bi donijela veću koristi naftašima, usprkos zamjetnom skoku cijena sirove nafte krajem tjedna (do ovogodišnjeg rekorda od 66,7 dolara po barelu). S druge pak strane, opsežnija akumulacija profita na tržištu metala nanijela je poveće gubitke rudarima, čime se londonski FTSE 100 našao duboko na negativnom teritoriju (s minusom od 1,1 posto), u znatno mjeri zasjenivši doista impresivan tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata.

Dobre izvedbe meta preuzimanja

Među metama za preuzimanje je istaknuto mjesto zauzeo Scottish & Newscastle (+9,4 posto), za kojeg se navodno bore Carlsberg (+1 posto) s jedne, te SABMiller (+2,5 posto) i Diageo (+1,4 posto) s druge strane, premda niti jedna od suprotstavljenih strana još nije napravila nikakav konkretan potez. Poslovnim su rezultatima pak oduševili Bayer (+3,3 posto), Fiat (+7 posto), Scania (+9 posto) i ABB (+7,5 posto), čime se potonji odlično uklopio u impresivnu izvedbu korespondirajućeg segmeta tržišta, s Alstomom (+8,5 posto) i Siemensom (+0,5 posto) također kao istaknutim dobitnicima.




Autor: Mario Gatara
30. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close