Europski prospekt za oporavak, prečica do kapitala tvrtkama na burzi zamišljena u Bruxellesu za oporavak od pandemije, u Hrvatskoj je iskorištena ravno tri puta. U sva tri za dokapitalizacije koristio ju je jedino PBZ CO mirovinski fond, a na tome će izgledno i ostati jer opcija sa stola odlazi krajem godine.

Radi se o prospektu za uvrštenje koji su mogli koristiti postojeći izdavatelji na tržištu kapitala, a koji je za njih značio brži, jednostavniji i jeftiniji pristup novom financiranju. Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) prošlog je tjedna dalo zeleno svjetlo Modroj špilji za objavu takvog prospekta za uvrštenje 2,2 milijuna novih redovnih dionica.

Tom će financijskom injekcijom jedan od četiri obvezna mirovinska fonda pružiti 22 milijuna kuna financijske injekcije u Modru špilju iz Komiže. Nastavak je to ulaganja u turistički portfelj kojim upravlja PBZ CO. Prethodne dokapitalizacije po istom principu fond je proveo u slučajevima Visa i Helios Farosa.

Krajem listopada regulator je odobrio prospekt za dokapitalizaciju hvarske turističke tvrtke vrijedne 130 milijuna kuna, izdanjem 13 milijuna dionica. Kompanija u kojoj fond ima kontrolnih tri četvrtine vlasništva, upravljanje vodi Valamar Riviera na konto 20 posto.

Kapitalna injekcija zaokružuje investicijske aktivnosti predviđene u 2022. usmjerene na rekonstrukciju i poboljšanje smještajnih kapaciteta. U prosincu je zeleno svjetlo za prospekt dana i Visu, a u tom slučaju nominalna vrijednost kapitala doseže 15,5 milijuna kuna.

Zagrebački odvjetnik Fran Kušeta, iz odvjetničkog ureda Markoč, Pećina i Kušeta, ističe da je EU prospekt za oporavak bio jednostavnija prilika za prikupljanja vlasničkog kapitala na tržištu u usporedbi s redovnim procedurama.

“Uobičajeni postupak naknadnog izdavanja i uvrštenja dionica na tržište kapitala podrazumijeva relativno opsežan postupak u kojem se oko tri četvrtine informacija iz inicijalnog prospekta mora iznova prikupljati i pisati. To mnoge izdavatelje demotivira za sekundarna uvrštenja pa važu financiranje putem kredita banaka. Ideja EK je bila da se upravo društvima već uvrštenima na burzu olakša prikupljanje ‘equityja’ liberalizacijom dokumentacije. Uz jednostavan sadržaj prospekta, tvrtke mogu uvrstiti 150 posto više od postojećeg broja dionica što je zaista mnogo”, ocrtava Kušeta.

O tome koliko je jednostavniji postupak svjedoči da je od dana odluke glavne skupštine Modre špilje o povećanju temeljnog kapitala do odobrenja regulatora prošlo svega 30 dana pri čemu je kapital uplaćen, povećanje upisano kod trgovačkog suda, dionice izdane u depozitoriju i proveden postupak pri Hanfi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Niti troškovna strana priče, premda se radi o najvećim domaćim tvrtkama, nije nezanemariva. Poznavatelji kažu da standardni postupak izdavanja dionica doseže oko 25 tisuća eura. To uključuje troškove odvjetnika, naknade burze, regulatora i savjetnika, dok je EU prospekt te troškove rezao na najviše 8 do 13 tisuća eura, ne uzimajući u obzir angažman internih resursa za pripremu kompleksnog dokumenta.

Iz Hanfe potvrđuju da mogućnost EU prospekta završava ove godine jer se radilo o inicijativi čiji je primarni cilj bio pomoći postojećim izdavateljima da lakše i brže dođu do kapitala uslijed posljedica korona krize.

“Riječ je o EU Uredbi koja je bila kreirana za određenu namjenu, no ako bi EK odlučila dodatno produžiti mogućnost njezina korištenja sva nacionalna regulativa država EU svakako bi se prilagodila tome, pa i Hrvatska”, kažu iz Agencije. Dodaju da su o mogućnosti obavijestili domaće izdavatelje s kojima su kao regulator uvijek u redovitom direktnom kontaktu, jednako kao i putem svojih internetskih stranica i javnih nastupa.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze /J. Regović/PIXSELL

Brzo i lako
“Iako se može činiti suprotnim, smatramo da interes tri društva pokazuje relativno dobar odaziv za takav vid financiranja, posebno jer dolaze iz turističkog sektora koja su bila među onima koji su najviše pogođena Covid krizom. EU propisi izdavateljima su pružili mogućnost brzog i lakog novo uvrštenja dionica, no njihov je izbor kako će se i na koji način financirati, dokapitalizacijom ili drugim načinima financiranja, a ovisi o njihovoj realnoj potrebi za dokapitalizacijom”, poručuje regulator.

Naši izvori kažu, međutim, da većina tvrtki ipak nije bila upoznata s time. “Problem je u vrlo opsežnoj regulativi koja stiže iz Bruxellesa, mnogima je to previše. Umjesto da se s njom upoznaju, mnogi se odlučuju time ne baviti već se fokusiraju na svoje poslovanje”, kaže dobar poznavatelj situacije na tržištu kapitala.

O slabom interesu izdavatelja nema odgovor ni Zagrebačka burza. “Teško je ulaziti u razloge poslovnih odluka društava. Svakako je dobro da su neka društva iskoristila ovu mogućnost jer je njen cilj i bio olakšavanje procesa dokapitalizacije.

Ta je uredba u značajnoj mjeri u ograničenom periodu omogućavala društvima pristup novom financiranju kako bi se pomoglo gospodarskom oporavku od pandemije. Poduzeća su imala priliku relativno brzo i jednostavno pristupiti prikupljanju kapitala kako bi ojačala svoju otpornost i financijsku poziciju te je svakako pohvalno da su neka društva tu mogućnost i iskoristila”, kaže predsjednica Uprave Ivana Gažić.

U 2022. na domaće tržište kapitala uvrštene su dionice dviju novih kompanija, a provedeno je šest dokapitalizacija, pa na ZSE smatraju da je “prostora za korištenje te opcije bilo i više od realiziranog”.

Možda opet
Faktor u odluci gdje pribaviti kapital izvjesno leži i u domaćem korporativnom mentalitetu koji, premda se polako mijenja, još uvijek nevoljko odlučuje novim dioničarima odškrinuti vrata vlasničke strukture. Činjenica da je financiranje dugom kreditima banaka godinama vrlo jeftino, a ne povlači promjene vlasništva, dosad je bio argument, no to bi se moglo promijeniti s rastom kamatnih stopa.

Premda opcija jednostavnog prospekta nestaje, iz Europske komisije su najavili da će provesti savjetovanje o iskustvima kompanija diljem Unije što hipotetski otvara opciju pojednostavljenja redovne procedure sastavljanja prospekta za naknadna uvrštenja u budućnosti.