Imovina obveznih mirovinskih fondova u deset mjeseci ove godine porasla je impresivnih 8,9 milijardi kuna. Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za listopad pokazuju da je neto imovina četiriju OMF-ova iznosila gotovo 50 milijardi kuna, a početkom godine fondovi su upravljali sa 41,06 milijardi. Promatra li se kretanje imovine mirovinskih fondova unazad nekoliko godina, može se zaključiti kako je ova najbolja dosad. Prošle godine u isto vrijeme rast je iznosio 3,99 milijardi, a godinu prije 5,56 milijardi kuna.

Vole državne obveznice
Najveći dio ukupnog rasta svih  četiriju fondova u ovogodišnjih deset mjeseci odnosi se na državne obveznice. Na razini sustava, udio državnih dužničkih papira u portfeljima fondova porastao je za nešto više od šest milijardi kuna. Dakle, na kraju listopada fondovi su u tim papirima imali 33,25 milijardi kuna, a na početku godine imali 27,17 milijardi.S druge strane, mirovinci su ove godine zanemarili vrijednosnice kompanija na domaćem tržištu kapitala i okrenuli se gotovini. Naime, u deset mjeseci imovina u domaćim vrijednosnicama porasla je 366 milijuna kuna i na kraju listopada iznosila je 6,11 milijardi. Imovina u gotovini skočila je za 923,6 milijuna kuna i zaustavila se na 1,15 milijardi. Da situacija bude još pesimističnija po domaće dionice, imovina u inozemnim dionicama porasla je više – za čak 420,4 milijuna kuna na ukupno 3,32 milijarde kuna. No samo dva fonda ostvarila su rast u tom dijelu. AZ fond i RBA fond imali su plus od 617 milijuna kuna, dok su Erste Plavi i PBZ/CO imali pad od 197,3 milijuna. Najviše se na inozemstvo fokusirao AZ fond što je rezultiralo je rastom te imovine za 440 milijuna kuna na 2,53 milijarde.Koliko je domaće tržište kapitala ove godine nezanimljivo domaćim mirovinskim fondovima, pokazuje i podatak da je zbroj ukupne inozemne imovine od 5,53 milijardi i gotovine od 1,15 milijardi, čini 6,68 milijardi, odnosno 567 milijuna kuna više od vrijednosti imovine u domaćim dionicama.

Rang ljestvica
Daleko najveći ukupni rast imovine desetomjesečnom razdoblju imao je AZ fond s porastom od 3,54 milijardi kuna. Posljednjeg dana listopada AZ fond upravljao je sa 20,11 milijardi kuna. Gotovo dvije trećine te imovine (13,25 milijardi) su državne obveznice. Solidan rast imao je i Raiffeisenov mirovinski fond kojemu je imovina do kraja listopada porasla 2,72 milijarde kuna i dosegnula je nešto više od 15 milijardi. PBZ/CO je porastao 1,34 milijarde na 8,19 milijardi. Najslabiji rezultat u apsolutnim iznosima u tom je vremenu ostvario Erste Plavi fond, što je i razumljivo s obzirom na to da je i najmanji. Rast imovine tog fonda iznosio je 1,31 milijardu kuna i na kraju listopada Erste je upravljao sa 6,67 milijardi. Međutim, taj fond imao je najbolji relativni rast. Fond je zabilježio skok za gotovo četvrtinu u odnosu na početak godine. Ujedno, uzme li se  u obzir rast imovine i uplaćeni doprinosi, mirovinski fond Erstea stvorio je najviše dodane vrijednosti u relativnim iznosima. Omjer doprinosa i rasta je 42,2 posto, što znači da je fond u deset mjeseci stvorio gotovo 58 posto nove vrijednosti.Naravno, ako se promatra količina novih "svježih" kuna, onda prednjači AZ fond koji je stvorio novih gotovo dvije milijarde. Ukupno gledajući na razini svih četiriju mirovinskih fondova, u deset mjeseci stvoreno je novih 4,82 milijarde kuna, odnosno novih 54 posto.