EN DE

Veliki investitori obrću milijarde dolara u ‘mračnim bazenima’

Autor: Tin Bašić
11. listopad 2013. u 11:55
Podijeli članak —
U "mraku" nitko ne zna tko je zadao naloge/FOTOLIA

Dark poolovi su prvenstveno napravljeni kako bi zaštitili institucionalne investitore koji žele prodati velike količine dionica.

Dark pool su privatne elektronske platforme na kojima investitori trguju privatno, daleko od transparentnijih burzi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Neki poolovi dozvoljavaju trgovini isključivo velikih količina dionica, a neki su otvreniji prema manjim transakcijama. Kako funkcioniraju?Prvo investitori zadaju nalog za prodaju ili kupnju vrijednosnica, nakon čega računalo traži istu takvu narudžbu s druge strane. Cijeli postupak je tajan i ne vidi se na burzama, a tek nakon što je trgovanje gotovo vidljiva je promjena. Dark poolovi su prvenstveno napravljeni kako bi zaštitili institucionalne investitore, ne samo one koji upravljaju novcem bogataša, nego i fond menadžerima koji upravljaju novčanim fondovima teškim milijardama dolara. U posljednjih nekoliko godina, brokerske kuće koje imaju mogućnosti visokofrekventnog trgovanja počele su koristiti dark poolove.

Dark pool su privatne elektronske platforme na kojima investitori trguju privatno, daleko od transparentnijih burzi.

Neki poolovi dozvoljavaju trgovini isključivo velikih količina dionica, a neki su otvreniji prema manjim transakcijama. Kako funkcioniraju?Prvo investitori zadaju nalog za prodaju ili kupnju vrijednosnica, nakon čega računalo traži istu takvu narudžbu s druge strane. Cijeli postupak je tajan i ne vidi se na burzama, a tek nakon što je trgovanje gotovo vidljiva je promjena. Dark poolovi su prvenstveno napravljeni kako bi zaštitili institucionalne investitore, ne samo one koji upravljaju novcem bogataša, nego i fond menadžerima koji upravljaju novčanim fondovima teškim milijardama dolara. U posljednjih nekoliko godina, brokerske kuće koje imaju mogućnosti visokofrekventnog trgovanja počele su koristiti dark poolove.

 

12posto

ukupnog prometa u SAD-u ide putem dark poolova

Primjerice, fond menadžer koji upravlja mirovinskim fondom teškim milijarde dolara. I taj fond ima milijun dionica kompanije X na kojima želi zaraditi te odluči ih sve prodati. Kada bi te dionice prodavao na burzi, budući da ne želi uzorkovati promjene na tržištu, počne ih malo po malo prodavati. Recimo 1000 komada dnevno. No, soficticirani programi brokerskih kuća vrlo brzo bi otkrili uzorak tih transakcija i vrlo brzo bi cijena tih dionica počela padati. Odjednom, fond menadžer mirovinskog fonda počne prodavati po nižoj cijen od one kojoj se nadao. Taj bi scenarij izbjegao kada bi koristio dark pool. U "mraku" nitko ne zna tko je zadao naloge i koliko dionica se prodaje sve dok trgovinski dan ne završi.

Računalo jednostavnim operacijama spaja ponudu i potražnju, odnosno prodavatelje i kupce dionica. Stoga fond menadžer dobiva cijenu koju želi i ne mora strahovati od pada na burzi. Dark poolovi su se počeli množiti početkom 2000-ih kada su hedge fondovi i brokeri koji koriste visokofrekventne modele trgovanja počeli koristiti sofisticirane računalne programe kako bi mogli dnevno trgovati milijardama dionica. Dnevno postoji više od 50 takvih poolova preko kojih se protrguje 12 posto ukupnog dnevnog prometa dionicama na svim burzama u SAD-u. 2005. taj je postotak bio 4 posto. A najveća briga regulatora je ta što su oni "ispod radara ostalih sudionika tržišta". 

Autor: Tin Bašić
11. listopad 2013. u 11:55
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close