Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, ponajviše u tehnološkom sektoru, jer je ulagače zabrinulo upozorenje o slabljenju potražnje za pametnim telefonima, dok je rast cijena nafte potaknuo strahovanja od jačanja inflacije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 1,2 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 1,2 posto.
Pod najvećim je pritiskom jutros tehnološki sektor, nakon što je jučer Taiwan Semiconductor (TSMC), proizvođač čipova, među ostalima, i za Apple, upozorio na slabiju potražnju za pametnim telefonima.
Cijena dionice Applea pala je 2,8 posto, a TSMC-a 5,7 posto, dok je indeks tehnološkog sektora na burzi u Tajvanu skliznuo 3,5, a na burzi u Južnoj Koreji 1,6 posto.
„Najveća je priča danas na azijskim tržištima upozorenje TSMC-a, koje je snažno pritisnulo tehnološki sektor”, navode analitičari JPMorgana u bilješci klijentima.
Zbog pada tehnološkog sektora, jučer su se pod pritiskom našli i vodeći indeksi na Wall Streetu, čime je prekinut njihov višednevni rast.
Ulagači su na oprezu i zbog brzog rasta cijena nafte, koje su dosegnule najviše razine od kraja 2014. godine, što je posljedica pada zaliha i poruke Saudijske Arabije da želi više cijene nafte, čime je poslala poruku da želi da se dogovor OPEC-a i partnera o smanjenoj proizvodnji nastavi i ubuduće.
Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a produljenje tog dogovora i na iduću godinu dodatno bi podržalo cijene.
Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala daljnjih 6 centi, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7 centi, na 68,35 dolara.
Analitičari upozoravaju da bi presnažan rast cijena nafte mogao potaknuti rast inflacije, što bi, pak, moglo navesti središnje banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli 2,93 posto, najvišu razinu u mjesec dana.
A rast prinosa na obveznice ne odgovara tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice.
Na valutnim je tržištima dolar ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,95 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,64 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 107,40 na 107,65 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2385 dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu