Na azijskim se burzama jutros trguje mirno, a suzdržanost ulagača posljedica je anemičnih podataka iz kineskog i drugih najvećih svjetskih gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Singapuru. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Šangaju skliznuli su, pak, između 0,3 i 0,9 posto, dok se u Južnoj Koreji zbog blagdana ne radi.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je u veljači ojačao 0,5 posto.

Nakon dva dana snažnog rasta cijena dionica, potaknutog naznakama da će američka i japanska središnja banka i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku, optimizam ulagača splasnuo je zbog anemičnih gospodarskih podataka iz Kine. PMI indeks menadžera nabave skliznuo je u veljači s 50,4 na 50,1 bod, niže nego što se očekivalo. Premda kretanje tog indeksa iznad 50 bodova i dalje ukazuje na rast industrijske aktivnosti Kine, podaci nisu baš impresivni.

„Ponešto umiruje kretanje tog indeksa u području rasta, no PMI podaci pokazuju da je Kina na putu prema stabilnom jačanju gospodarstva suočena s nekoliko prepreka“, kaže Tim Waterer, analitičar u tvrtki CMC Markets. Ni ostala najveća svjetska gospodarstva nisu u najboljoj formi. Jutros objavljeni podaci pokazuju da su japanske kompanije u posljednjem lanjskom tromjesečju srezale ulaganja u tvornice i opremu za 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što najavljuje spori ritam izlaska trećeg po veličini svjetskog gospodarstva iz recesije.

Međunarodni monetarni fond najavio je, pak, da će procjene rasta američkog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini smanjiti za barem 0,5 postotnih bodova, ako dođe do automatskog smanjenja proračunskih rashoda SAD-a. U posljednjim prognozama, MMF je očekivao rast najvećeg svjetskog gospodarstva za 2 posto. A demokrati i republikanci u Washingtonu nisu uspjeli postići dogovor o selektivnom smanjenju proračuna, pa bi od petka trebalo stupiti na snagu automatsko rezanje budžetskih izdataka, vrijedno 85 milijardi dolara. Unatoč tome, ulagači nisu previše zabrinuti.

„Smanjenje proračunske potrošnje za 85 milijardi dolara premalo je da bi moglo osjetnije utjecati na gospodarstvo SAD-a. Moglo bi, doduše, izazvati neke probleme, no ne prevelike“, kaže Ed Meir, analitičar u tvrtki INTL FCStone. I na valutnim se tržištima jutros trguje mirno. Nakon jučerašnjeg oštrog pada, japanska se valuta stabilizirala. Tečaj dolara blago je porastao s jučerašnjih 92,40 na 92,50 jena. Cijena eura prema japanskoj valuti kreće se jutros oko 120,95 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 121,40 jena. Euro je oslabio i prema američkoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo s jučerašnjih 1,3145 na 1,3075 dolara.  Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila je jutros 15-ak centi, na 91,90 dolara po barelu.