Brzo i veliko potonuće kineskih burzovnih indeksa signalizira početak novog razdoblja na tamošnjim financijskim tržištima, ističu investitori za Reuters, s obzirom da se čini da je vlada u Pekingu stavila socijalizam ispred dioničara.

Naime, regulatorni pritisak na nekretninski, tehnološki te sektor privatnog obrazovanja signalizira stvaranje novog modela kojemu je cilj zajednički prosperitet, a ne rast po svaku cijenu, smatraju zapadni financijaši.

Počelo sa Antom

Prema nekim analitičarima, radi se o najznačajnijem političkom zaokretu u gospodarstvu otkako je nekadašnji partijski čelnik Deng Xiaoping prije 40 godina postavio ekonomski razvoj kao ultimativni politički cilj.

“Kineski poduzetnici i investitori moraju shvatiti da je doba neobuzdane kapitalne ekspanzije završeno”, tvrdi Alan Song, osnivač private equity kompanije Harvest Capital.

“Započela je nova era koja daje prioritet pravednosti nad učinkovitošću”, dodaje Song. Bankari i investitori ističu da je to postalo vidljivo prošle godine kada su u studenom regulatori zaustavili uvrštenje fintech kompanije Ant Group iza koje stoji Jack Ma, osnivač internetskog trgovca Alibaba.

Podsjetimo, to je trebalo biti najveće burzovno uvrštenje u povijesti, no kineska je vlada stopiranjem te početne ponude dionica svega dan prije početka trgovanja Jacku Ma javno “podrezala krila” nakon njegovih kritika poslovnog modela velikih državnih banaka za koje je rekao da imaju “mentalitet zalagaonice”.

Peking se k tome nije ni previše obazirao na činjenicu da su u suspendiranom IPO-u inozemni ulagači ostali bez pozamašnih svota.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U devet mjeseci koji su uslijedili investitori u nekretnine, špekulanti sirovinama, rudari kriptovaluta, tehnološki divovi i naposljetku, privatna učilišta, našli su se pred radikalnom promjenom “pravila igre” ili agresivnim istragama poslovnih modela. Na burzi se to najbolje oslikava kroz specijalizirani Hang Seng Tech indeks Hongkonške burze.

Lansiran uz fanfare prije godinu dana, indeks sastavljen od tehnoloških divova (i donedavnih miljenika vlasti) poput Tencenta i Alibabe od veljače je potonuo 40 posto i trenutno je na najnižoj razini od pokretanja. “Spektar državnog upletanja u kontrolu privatnog sektora stvorio je krešendo panične rasprodaje”, objavili su u bilješci klijentima analitičari banke Jefferies.

“Vlasti namjeravaju smanjiti društvenu nejednakost dok zauzdavaju rast cijena koji potkopava životni standard”, dodaje se u bilješci.

Zhaopeng Xing, stariji analitičar za Kinu u banci ANZ, smatra kako ove posljednje poteze Pekinga treba promatrati u kontekstu političke volje za ojačavanje korijena Komunističke partije.

Naprednost Partije

“Ove su politike najavljene kako bi odražavale naprednost Partije”, kaže Xing. “One šalju poruku da Kina nije kapitalistička država, već predana socijalizmu”, dodaje Xing.

U tom kontekstu valja podsjetiti da je predsjednik Xi Jinping početkom godine izjavio da je “zajednički prosperitet” dugoročni cilj, a razvoj Kine treba biti usmjeren u pravcu očekivanja naroda o boljem životu te smanjenju jaza između urbanih i ruralnih područja i razlike u prihodima. Ured glasnogovornika kineske vlade nije komentirao napise Reutersa.

Iako je rasprodaja na kineskim financijskim tržištima u srijedu djelomično prekinuta (indeks Hongkonške burze ojačao je 1,5 posto dok je mjerilo Šangajske burze oslabilo 0,6 posto), investitori već preventivno izlaze i iz drugih sektora.

Naime, primjetno padaju i cijene kompanija koje se bave zdravstvenom skrbi. Naime, troškovi stanovanja, zdravstva i obrazovanja čine “tri planine” koje predstavljaju uteg standardu kineskih obitelji, kaže Yuan Yuwei, fond menadžer u Olympus Hedge Fund Investmentsu.

“Ovo je najsilovitija reforma koju sam vidio u mnogo godina, ali i najpopulističkija. Od nje će profitirati široke mase nauštrb bogatih pripadnika elite”, smatra Yuan.

Prema podacima Instituta za međunarodne financije, 10 posto kineskih obitelji drži 47,5 posto imovine. K tome, istraživanje iz 2019. pokazalo je da gotovo 40 posto roditelja troši 20 do 30 posto plaće na obrazovanje djece, što vlada smatra neodrživim.

Postoji i još jedan problem – kreditni rizik – nakon što su vlasti počele dopuštati stečajeve velikih državnih kompanija, koje su donedavno smatrane za “zaštićenu vrstu”.

“U posljednjih 20 godina kineske vlarti mogle su zažmiriti na na pojedine nezakonite poslovne prakse, utaju poreza i ostale nepravilnosti jer je gospodarstvo uživalo snažan rast”, kaže Ming Liao, partner u pekinškoj financijskoj tvrtki Prospect Avenue Capital.

Sada, kada ekonomija usporava, pitanje postaje kako podijeliti kolač. Stoga nužnost je dala prednost pravednosti pred učinkovitošću”, smatra Ming.