Investitorska glad za zlatom i dalje ne jenjava. Nakon što je u srijedu cijena unce zlata za trenutnu isporuku dosegnula 1254,7 dolara, što je najviše od kraja lipnja i nadomak najvišoj povijesnoj razini, u četvrtak je cijena na Tokijskoj burzi pala na 1247,2 dolara.

Pad cijene izazvali su podaci o rastu industrijske proizvodnje u SAD-u koji su bili bolji od očekivanja. K tome, proizvodnja u Kini također je u kolovozu bila u porastu. Unatoč blagom padu u četvrtak, zlato je od početka 2010. godine ojačalo za 14 posto. Naime, investitori su zbog bojazni od usporavanja ekonomskog oporavka u drugom tromjesečju “kupili” više od 291 tone zlata, ulažući u burzovno utržive fondove (ETF) koji su vezani za zlato. Podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC), globalne udruge proizvođača zlata, govore da je potražnja za zlatom porasla 36 posto. Prema pisanju Bloomberga, analitičari zlatu od svih plemenitih metala daju najviše šansi za daljnji rast. Prema predviđanju 29 analitičara koje je anketirao Bloomberg, zlato bi sljedeće godine moglo bez većih problema dosegnuti cijenu od 1500 dolara. Osim očekivanog slabljenja dolara, okidač za skok cijene na 1500 dolara bit će potražnja u Kini i Indiji, najvećem svjetskom potrošaču zlata. Osim toga kineskim je bankama nedavno dopušteno trgovati zlatom. No nisu se svi polakomili za najsjajnijim metalom. Prema pisanju Voice of America, investicijski direktor Justin Stewart upozorava na oprez. “Iako je ono iz nekih razloga vrlo privlačno, ja na njega gledam kao na svojevrsnoga plišanog medvjedića. Možete ga gladiti, položiti na jastuk, ali zlato ne čini ništa na tržištu, ne daje vam nikakvu dobit. Samo ste podlegli trenutnom hiru”, ističe Stewart.