Banke u Hrvatskoj prošlu su godinu zaključile s povećanjem imovine za gotovo deset milijardi eura, na 91,1 milijardu eura, ali su usto, ne baš neočekivano, iskazale nešto nižu dobit nego godinu prije.

Prema nerevidiranim podacima koje je objavila središnja banka, zabilježile su neto dobit od 1,43 milijarde, što je stotinjak milijuna manje nego u 2024. Pritom na tri najveće banke – Zagrebačku, Privrednu i Erste – koje u ukupnoj aktivi participiraju nešto više od 63 posto otpada čak 1,07 milijardi ili oko tri četvrtine iskazanog profita na razini sektora.

Pad kamatnih prihoda

Ostaje primijetiti i da je od vodećih banaka Zaba ujedno jedina ostvarila znatno povećanje dobiti i u godini u kojoj je poslovni rezultat bio pod utjecajem pada referentnih kamatnih stopa. Protekla je godina, naime, započeta s depozitnom stopom ECB-a od tri posto, a završena je s dva posto, dok se u 2024. ta stopa kretala od početnih četiri do zaključnih tri posto. Kako bilo, Zaba je na desetak posto povećanoj aktivi ostvarila 510 milijuna dobiti, 60-ak više nego u prethodnoj godini. Od ostalih vodećih banaka – a s imovinom koja se mjeri milijardama eura na domaćem ih je tržištu još šest – četiri su iskazale pad dobiti, a preostale dvije skroman, ali ipak rast.

Dobit PBZ-a je, primjerice, u odnosu na pretprošlu godinu pala za više od sto milijuna, s 437 na 334 milijuna, OTP-ova je smanjena za 20-ak milijuna, na 131 milijun, a gotovo 15 milijuna nižu neto zaradu iskazala je i Poštanska banka u kojoj je ona lani iznosila 59 milijuna. Erste je pak u skupini banaka koje su blago povećale neto profit, s 225 na nepunih 230 milijuna.

Na razini cijelog sektora prošle su godine neto kamatni prihodi pali približno koliko i dobit – za stotinjak milijuna eura te su na kraju iznosili tri milijarde eura. Spomenuti pad rezultat je 170 milijuna smanjenja na strani prihoda od kamata i povećanja rashoda za nešto više od 70 milijuna eura. Istodobno, kod prihoda i rashoda s osnove naknada i provizija neto rezultat banaka lani je poboljšan za blizu 70 milijuna.

Prema zbirnim podacima, krediti i predujmovi u bilancama banaka u odnosu na 2024. povećali su se za nevelikih 1,1 posto ili ugrubo za oko 700 milijuna eura, na nepunih 70 milijardi eura. No, promatrano po sektorima, krediti kućanstvima i poduzećima zabilježili su prilično dinamičan rast, po 12,7 posto, čime su kod stanovništva premašili 27,5 milijardi, a kod tzv. nefinancijskih društava 18 milijardi eura.

To, uz ostalo, ima odraz i u smanjenju razine visokolikvidnih sredstava (kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju). Usporedno s rastom kreditiranja poduzeća i kućanstava, pak, udio neprihodonosnih kredita dodatno je smanjen, i to prije svega pod utjecajem pada u portfelju kredita poduzećima gdje se smanjio s 4,5 na 3,7 posto, odražavajući brži rast tih kredita od rasta NPL-ova. Kod kućanstava je taj udjel smanjen s 3,7 na 3,3 posto.

Isplate dobiti

Inače, od 20 kreditnih institucija samo dvije su u 2025. zabilježile godišnji pad aktive (Imex i Croatia banka), a isto tako samo dvije su iskazale gubitak (J&T i Podravska banka). No, sve banke i na kraju 2025. imale su osjetno veću stopu ukupnog kapitala od propisanog minimuma od osam posto, a prosječna na kraju 2025. iznosila je 22,7 posto.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Ukupno gledano, i uz 6-postotni pad pokazatelji profitabilnosti su sasvim solidni. Prosječan prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,6 posto (nakon čak 1,9 godinu prije), a ostvareni prinos na kapital (ROE) 14,6 posto, nakon 1,63 zabilježenih u 2024. Iz nekih od vodećih banaka već su najavili da će znatan dio dobiti isplatiti vlasnicima: Zaba će npr. u isplatu dividendi usmjeriti nešto manje od 407 milijuna ili 80 posto lanjske neto zarade, a HPB je svojim dioničarima namijenio tri četvrtine dobiti odnosno oko 44 milijuna eura.